NAŠA POSLA Struja i plin poskupjeli čak za petinu
Najnovija poskupljenja struje i plina za 20, odnosno 22 posto, koja su uoči 1. svibnja lakonski odobrena HEP-u i INA-i, rječito govore da vladajući, umjesto racionalizacija unutar monopolista i općenito u javnom sektoru, i dalje radije izlaz pronalaze u dodatnom opterećivanju građana koji zbog ispodprosječnih primanja ionako za energente razmjerno više izdvajaju nego u većini zemalja EU. To osobito dolazi do izražaja u siromašnijim sredinama, među koje nedvojbeno spada Varaždinska županija, sudeći po primanjima prosječnog zaposlenika.
Ne možemo kupovati tamo po jednoj cijeni, a ovdje prodavati po drugoj, pa da bi spriječili kolaps sustava, cijene su morale ići gore 20 posto, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović objašnjavajući zašto su cijene struje i plina odjednom skočile za petinu. Kako ovolika poskupljenja preživjeti, pojasnio je u subotu na varaždinskoj tržnici prvi potpredsjednik Radimir Čačič navodeći da to „u suštini nije jako komplicirano: smanjiti broj impulsa i malo manje pričati i 40 kuna ćemo imati za struju“?!
Struje najviše HEP-u
Zbog žestine i posljedica, najnoviji udar na standard građana ipak zahtjeva pomniju i nadasve ozbiljniju raščlambu koja je, očigledno, izostala od onih od kojih se očekivala. To međutim, možda i nije slučajno s obzirom na neracionalnosti i nelogičnosti na području nađe energetike koje traju godinama i niti jedna vlada tu nema volje išta promijeniti. Na to godinama uporno upozorava dr. Branimir Molak, koji se energetikom bavi već gotovo četiri desetljeća.
– Obilježje rada HEP-a njegova je golema rasipnost. HEP je najveći potrošač električne energije u Hrvatskoj. Gubici električne energije u HEP-ovoj elektromreži, kao i samopotrošnja u elektranama, čak su veći nego potrošnja struje cjelokupne hrvatske industrije, a pojedinih, kišnih godina ti su gubici čak veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana, upozorava dr. Molak.
U prilog tvrdnji o golemoj rasipanju struje unutar HEP-a navodi službene podatke Ministarstva gospodarstva za 2003. kada je potrošeno 14 milijardi kWh, od čega su same elektrane za proizvodnju struje potrošile 0,6 milijardi Kwh, dok se prilikom prijenosa i distribucije električne energije od elektrana do potrošača izgubilo dodatnih 2,543 milijardi kWh.
Gubici u prijenosu
– Tako ispada da je izgubljeno ukupno 3,149 milijardi kWh, odnosno vrlo visokih 23,5 posto od ukupno proizvedene struje, dok su u zapadno europskim zemljama gubici i samopotrošnja bili još prije dvadesetak godina između 7 i 8 posto električne energije predane potrošačima i to se još smanjuje. Kada bi tako bio u Hrvatskoj, uštedjeli bismo 2 milijarde kWh, što je iznos gotovo jednak proizvodnji NE Krško. Treba reći da je cijela industrija u Hrvatskoj te godine potrošila svega 3,133 milijardi kWh, a sva kućanstva su potrošila 5,694 milijardi Kwh, što znači gubici su veći od polovine cjelokupne potrošnje električne energije u kućanstvima na kojima se prelama teret neracionalnosti, naglašava dr. Molak, naglašavajući da tolike gubitke nije moguće nadoknaditi čak ni ako se sav preostali iskoristivi hidropotencijal za proizvodnju električne energije koji iznosi oko 3 milijarde kWh.
Višegodišnje prebacivanje tereta neracionalnosti HEP-a na potrošače dovelo je do toga da, nakon posljednjeg poskupljenja, hrvatska domaćinstva plaćaju struju kao i francuska ili skoro kao u Sloveniji gdje prosječna neto plaća 986 eura ili 7.400 kuna, dok je hrvatska prosječna plaća 5.363 kune, odnosno 4670 kod poduzetnika, a u Varaždinskoj županiji – 3570.
Izvor:
Foto: