Halloween, odnosno Noć vještica slovi kao najzlokobnija noć u godini. Neki se nad proslavom ove noći zgražaju, neki je jedva dočekaju, no činjenica je da mnogi ne znaju da Noć vještica nije samo još jedan od komercijaliziranih običaja preuzetih sa zapada, odnosno amerikanizama, već da je to zapravo jedan od najstarijih, ako ne i najstariji običaj koji se gotovo nepromijenjen slavi i danas – riječ je o Samhainu.

Samhain su slavili Kelti, narod star više od 4000 godina. Naime, te su noći stari Kelti slavili završetak svijetlog i početak tamnog dijela godine. Značilo je to završetak žetve i svih poljoprivrednih radova, pripremu zimnice, povratak stoke u štale te pripremu za zimu.

Varaždinski televizijski voditelj i novinar Kristijan Petrović, poznavatelj folklora istočne i srednje Europe te okultne povijesti, objašnjava kako su stari Kelti vjerovali da se upravo na tu noć pokojnici iz svijeta mrtvih vraćaju u svoje domove, svojim živim članovima obitelji, koji su za pokojnike povratnike uređivali svoje domove, ukrašavali stolove, nudili im hranu i palili male krijesove.

No, taj tamni dio godine za sobom je povlačio i asocijacije uz svijet mrtvih i smrt.

– Osim pokojnika, te se noći pojavljuju i ostala nepoželjna zla bića zbog kojih se Kelti počinju maskirati jer se vjerovalo kako ih ta bića u tom maskiranom izdanju i slučaju – neće prepoznati. Dakle, Samhain se gotovo nepromijenjen slavi i danas – prisutni su svi elementi: maskiranje i vjerovanje u povratak mrtvih, a spominje se i kao najzlokobnija noć u kojoj se pojavljuju raznorazna bića iz folklora – vještice, vampiri, vukodlaci i svašta demonsko – govori Petrović.

Zašto baš uoči kršćanskog blagdana Svih svetih? Ustvari je točnije pitanje – zašto blagdan Svih svetih baš nakon Halloweena?

Inače, naziv „Halloween“ pojavljuje se u 16. stoljeću i popularna je skraćenica od „All Hallows’ Eve“, odnosno noć uoči Svih svetih, a prvi su to ime koristili Škoti, otkriva Petrović. Naime, mnogima je također nepoznata činjenica da se blagdan Svih svetih do 837. godine slavio 13. svibnja.

– Pokrštavanjem Kelta Crkva ipak nije mogla utjecati na popularnost Samhaina. Primjerice, papa Bonifacije IV. 609. godine vrši egzorcizam nad građevinom poznatom i kao rimski Panteon kako bi iz njega izgnao sve bogove rimskog Panteona i posvetio ga svim kršćanskim mučenicima i majci božjoj. Egzorcizam radi 13. svibnja i to je zapravo prvi datum kada se slave Svi sveti. No, kako godine prolaze, Crkva uviđa kako se Samhain i dalje slavi, stoga papa Grgur III. 837. godine prebacuje datum Svih svetih s 13. svibnja na 1. studenoga, datum koji obilježavamo i danas – ispričao je Petrović te dodao da popularnost i daljnje obilježavanje Samhaina jednostavno ne prestaju.

Prebacivanje datuma na 1. studenoga imalo je za cilj datum „poganskih“ obreda stanovništva zamijeniti kršćanskom svetkovinom, no, iako su datum i naziv prihvaćeni, stari običaji su zadržani, a nekih se kao kršćani držimo i danas.

Tako mi i danas, iako se u suštini na blagdan Svih svetih slave kršćanski sveci, na taj dan odlazimo na groblja, posjećujemo preminule, donosimo im cvijeće i palimo male vatre – lampaše, slično kao kad su stari Kelti vjerovali da se upravo na tu noć, noć prelaska iz svijetlog u tamni dio godine, pokojnici iz svijeta mrtvih vraćaju u svoje domove, priređujući im pritom hranu, cvijeće i krijesove.

Štoviše, sistem odlazaka na groblje prisutan je već u vrijeme razvijene Mezopotamijske kulture, rekao je Petrović, kada se na grobna mjesta rodbine počinju nositi hrana i piće kako bi se pokojniku pokazala pažnja.

Halloween se danas slavi u brojnim neopaganskim društvima, od kojih je najpoznatije wicca, religiozno društvo s rastućim brojem sljedbenika u cijelome svijetu. Wiccani danas broje oko 500.000 pripadnika, a najviše ih ima na britanskom otočju, u SAD-u i Njemačkoj, dok ih je u Zagrebu 100-ak.

Više o Halloweenu i što je to toliko zlokobno u Noći vještica te što se sve pojavljivalo tijekom brojnih seansi možete doznati od Kristijana Petrovića, koji će danas s početkom u 20 sati održati online predavanje naziva „Nespokojni – priča o duhovima“.

„Od svojih samih početaka obilježavanja, ova najmračnija noć u godini vuče za sobom jednu karakteristiku koja tijekom tisućljeća postaje sve izraženija. Naime, upravo je te noći granica između svijeta mrtvih i živih najtanja, dok se u nekim momentima gotovo i briše.

Iako su tijekom povijesti, povodom obilježavanja Keltskog Samhaina, na popularnosti u pučkom praznovjerju dobile vještice, vampiri, vukodlaci i demonske sile, ta je noć ipak postala vremenom usko vezana uz povratak mrtvih u naš svijet. Odnos živih prema svijetu pokojnika tijekom vremena postaje sve više analizirani i kompleksniji, što su posebice dokazali Egipćani, ali i Grci te Rimljani. U novije doba ta je noć bila najplodnija za tzv. spiritističke seanse koje su postale sinonim za zabavu, ali su uskoro počele privlačiti pažnju brojnih znanstvenika koji su odlučili vidjeti postoji li ipak nešto više, odnosno, postoji li zagrobni život. U današnje doba svjedoci smo brojnih priča i legendi koje nam lede krv u žilama, a neke od njih su postale toliko popularne da su završile i na filmskom platnu.“, stoji u opisu predavanja.

Predavanje će biti dostupno na ovim linkovima:

https://bit.ly/3kGaXVL

https://bit.ly/37V8frW