Sviđalo se to nekomu ili ne, veliki vodovodi u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji, uskoro će pojesti male.

To se može iščitati iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama u vodoopskrbnom sustavu koji je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo na javno savjetovanje.

Veliki i mali

Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je otvorilo javno savjetovanje o paketu zakona iz područja vodnoga gospodarstva, a glavne promjene očekuju iznimno disperzirane lokalne vodovode i odvodnje. Njihov bi se broj sa sadašnjih 180 trebao smanjiti na najviše 40. U varaždinskom Varkomu kažu da su spremni preuzeti sve fragmentirane lokalne vodovode koji nemaju status javnih vodovoda na području Varaždinske županije.

Osluškujemo kako reagiraju čelnici manjih sredina i očekujemo velike otpore provođenju Zakona.
Željko Bunić

– Zakonodavac je predvidio da se najvećim poduzećima koja se bave isporukom vode i odvodnjom pripoje manja, a tek ispod njih su lokalni vodovodi. Oni se nalaze unutar uslužnih područja koja će se tek ustrojiti. Nacrtom prijedloga Zakona iz područja vodoopskrbe uređuju se pretpostavke za uspostavu uslužnih područja s najmanjom isporukom od 2 milijuna kubičnih metara vode godišnje – pojasnio je Željko Bunić, direktor Varkoma.

Upravo je količina isporučene vode na godišnjoj razini dovela do spomenutog prijedloga o formiranju 35 do 40 uslužnih područja i odredila „glavne igrače“ na tržištu. Takav je Varkom, koji godišnje isporučuje oko 6,3 milijuna kubičnih metara vode, dok Ivkom, kao jedini preostali sustav, isporučuje 900.000 m³ vode. Iz toga proizlazi da Ivkom ne može ostati javni isporučitelj usluge i mora se pripojiti većem snabdjevaču.

– Varkom ne pretendira preuzimati Ivkom, i to želimo javno i glasno reći. Ista je stvar i s računima za potrošenu pitku vodu. Varkom je neće povisiti u onom dijelu u kojem njome gospodari. Do promjene može doći jedino u slučaju da zakonodavac propiše veći iznos naknade za korištenje voda – naglašava Bunić, od kojeg doznajemo da je vodoopskrbno područje veliko.

Štoviše, transportni vodovi Varkoma od vodocrpilišta se kapilarno šire po cijeloj Varaždinskoj županiji i ne zahvaćaju jedino manji dio Općine Bednja. Stoga u varaždinskoj gradskoj komunalnoj tvrtki već najavljuju da će zasigurno, sukladno zakonskim odredbama, otvarati svoje podružnice. Varkomovci su svjesni da ih čeka ogroman posao kada krenu s pripajanjem lokalnih vodovoda. I ne samo to, jer ima ljudi koji su spremni izaći na ulice kako bi to spriječili!

Slijedi li bunt?

– Primjeri lokalnih sustava opskrbe vodom su poput onih u Ljubešćici, Visokom ili Čukovcu kraj Ludbrega. U takvim naseljima ljudi su se svojevremeno dogovorili i sami napravili vodovod te donekle uredili kućne priključke. Najčešće bi iskopali kaptažu i proveli kilometar cjevovoda. Tamo gdje je dosad bilo razbora, Varkom je uspio sprovesti svoj vodovod. No ima naselja gdje to nije mogao učiniti jer to lokalni općinski načelnici nisu dozvoljavali.

Osluškujemo kako reagiraju čelnici manjih sredina i očekujemo velike otpore provođenju novog Zakona. Znamo da pojedini načelnici, iz samo njima poznatih razloga, uporno odbijaju mogućnost da se njihovi mještani priključe na uređeni vodovod ili odvodnju. Možemo pretpostaviti da je riječ o njihovim glasačima, koji bi mogli imati nove troškove, što nije popularno – ističe Bunić.

Na njega se nadovezao tehnički direktor Marijan Cesarec, od kojeg doznajemo da je najveći otpor zasad iskazan u Lepoglavi jer je cijelo gradsko područje pokriveno lokalnim vodovodom.

– Varkom u ovom gradu ima samo 200 priključaka, dok su sva ostala domaćinstva priključena na čak šest lokalnih vodovoda ili na Ivkomov vodoopskrbni sustav. Doslovno je riječ o stanovnicima pet-šest ulica koji su spremni javno protestirati kako bi obranili svoje vodovode, koje nadzire jedino Zavod za javno zdravstvo. Nažalost, poznato nam je da izuzeti uzorci uglavnom nakon analize pokazuju da je voda koju koriste zdravstveno neispravna za piće – upozorava Cesarec.

Bijeg od inkasatora

Nije nikakva tajna da uhodan sustav naplate potrošene vode u ovakvim sredinama zapravo ni ne postoji. Domaćini se čak šale na svoj račun, pa kažu da to izgleda kao kad „svećenik skuplja okolo novce s križecom“.

– U 21. stoljeću to nikomu ne služi na čast. Neka domaćinstva plaćaju vodu mjesečno stotinjak kuna ili bez ikakve bojazni izbjegavaju inkasatore. Gradonačelniku sigurno nije lako stati na kraj neplatišama u ovakvoj nesređenoj, vjerojatno i naslijeđenoj situaciji iz prošlih vremena – smatra Cesarec.

Varkom je, kažu nam sugovornici, na sjeverozapadu Hrvatske uvijek bio otvoren za suradnju i preuzimanje lokalnih vodovoda, dok je takva situacija zbog niza razloga u Dalmaciji izostala.

– Nažalost, pokazalo se da u pojedinim regijama nisu provođena ni postojeća zakonska rješenja, te novi paket zakona predviđa sankcije za one koji ga neće provoditi. Treba znati da je u Varaždinskoj županiji prije 10 godina egzistiralo 90 lokalnih vodovoda. No, danas ih je oko 70 i svi oni u točno preciziranom zakonskom roku morat će se pripojiti na Varkomov vodoopskrbni sustav – poručuje direktor tvrtke u kojoj su itekako svjesni da Hrvatskoj trebaju investicijski ciklusi u izgradnji sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Naime, pokrivenost stanovništva tom uslugom je samo 47 posto, a nužna je i izgradnja sustava javne vodoopskrbe, koji je dobro razvijen, ali na nacionalnoj razini generira velike gubitke – od oko 50 posto.

Bolji od prosjeka

– I Varkom je svjestan da ima gubitke vode u transportnim vodovima, ali je u grupi onih opskrbljivača s količinama koje su daleko niže od prosjeka. Čak smo lani radi malih gubitaka vode, koji se kreću oko 30 posto, bili uskraćeni za novac Hrvatskih voda kojim se sufinanciraju pojedini razvojni programi. Gubici nastaju u transportnim cjevovodima koji imaju tzv. skrivene kvarove, koje je nemoguće registrirati jer nema izboja vode na površinu tla. Uočljive kvarove, za razliku od „točkastih“ na spojevima u podzemlju, vrlo brzo otklanjamo – naglašava Bunić.

Dodajmo da Varkom trenutno ima 1570 kilometara distributivnih cjevovoda, što je otprilike udaljenost od Varaždina do Hamburga, ali je više od 40 posto sustava starije od 30 godina. S održavanjem ima daleko manje problema od malih vodovoda, koji su uz to najranjiviji kada je u pitanju proizvodnja zdravstveno ispravne vode.

– Kod njih ne postoji dezinfekcija vode niti njome upravljaju na propisani način. To ne čudi jer su im izvorišta najčešće plitke (šumske) kaptaže. S preuzimanjem tih vodovoda ne bismo trebali povećavati cijenu vode uz pretpostavku da Hrvatske vode svoje investicije baziraju na izgradnji malih vodovoda. One to sada rade i očekujemo da će iznaći sredstva da se osposobe za pripajanje vodovodi koji su u lošem stanju, i to u što kraćem roku – ističe.

Osvrnuo se i na stvaranje pretpostavki za ujednačavanje cijene vode na cijelom uslužnom području koje zauzima Varaždinska županija.

Jedinstvena cijena

– To znači da će, nakon provedenog integriranja lokalnih vodovoda s najvećim isporučiteljom, kubični metar vode svi potrošači plaćati u istom iznosu. Jasno, uz pretpostavku da račun objedinjuje isporuku vode te uslugu odvodnje i pročišćavanja otpadne vode. Novi zakonski prijedlozi predviđaju i da poduzeća poput Varkoma smiju puštati vodu iz svoja četiri crpilišta u male lokalne vodovode isključivo ako su oni tehnički ispravni. Na našem području to najčešće nije slučaj i morat ćemo na terenu izgraditi nove, kako ne bi producirali velike gubitke vode – pojasnio je Bunić uz napomenu da su pojedini lokalni vodovodi, poput onog u Ljubešćici, dobro izvedeni te sva priključena domaćinstva imaju i ugrađene vodomjere.

Njih samo treba preuzeti, dok ima malih sustava koji su definitivno neupotrebljivi, pa Varkom ne može preuzeti odgovornost za isporuku zdravstveno ispravne vode za piće. Dodajmo da će, za razliku od jedinstvene cijene vodoopskrbe na uslužnom području, korisnici usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda imati različitu cijenu po aglomeracijama. Riječ je o područjima na koja se otpadne vode cjevovodima dovode do sustava za pročišćavanje, poput onog u varaždinskom Motičnjaku. Podsjećamo, na području Varaždinske županije sredstvima iz fondova EU-a odrađuju se aglomeracije Varaždin, Ludbreg, Ivanec, Lepoglava, Varaždinske Toplice i Bukovec. Manji sustavi doći će na red nakon 2023. godine.