Povežite se s nama

U fokusu

Vozači bijesni, a u Gradu Varaždinu tvrde: krpa se, rupe su neobilježene jer nam znakove odnose u grmlje!

Objavljeno:

- dana

– Varaždinske ulice pune su rupa! Komu moram poslati račun kad si uništim automobil? – pitao je ogorčeni čitatelj koji je nazvao našu redakciju.

Snijeg se otopio, no otkrio je brojne rupe i oštećenja na prometnicama u Varaždinu i diljem cijele Varaždinske županije.

U Varaždinu gotovo da nema ulice u kojoj nema barem jedne rupe, pa je vožnja gradom posljednjih dana za mnoge vozače bila opasna, nalik vožnji veleslaloma. U Gradu Varaždinu, koji od 2012. godine brine o gradskim prometnicama, tvrde da nastalu štetu na automobilu nećete morati platiti iz svog džepa ako dokažete da ste upali u rupu.

Zapisnik, PZC i ŽUC

– U slučaju da se dogode oštećenja na motornim vozilima kod vožnje gradskim cestama zbog udarnih rupa, prekopa i slično, a koji nisu vidljivo označeni prometnim znakovima, vozači trebaju „s lica mjesta“ pozvati dežurnu službu prometne policije, s njima konstatirati uzrok nastale štete na vozilu i o tome sastaviti zapisnik. Taj zapisnik se kasnije predaje u pravnu službu tvrtke koja održava gradske prometnice na daljnje postupanje, a to je u ovom slučaju PZC Varaždin. Sama visina naknade od osiguranja ovisi o procijenjenoj šteti na vozilu – poručili su iz Grada Varaždina.

Potvrdili su da je takvih slučajeva dosad bilo. U ŽUC-u nam pak nisu otkrili je li komu bila plaćena šteta za uništeni automobil zbog rupa i oštećenja na kolniku, no poručuju da im se mogu prijaviti štete na automobilima nastale na cestama.

– Eventualni zahtjevi za naknadu štete razmotrit će se i pokušati sporazumno riješiti – poručili su iz ŽUC-a, koji je bio zatrpan brojnim pozivima ogorčenih građana zbog rupa na cestama u Varaždinu, iako nisu za njih nadležni.

Građani krali oznake?

Dodatni bijes vozača izazvalo je to što mnoga oštećenja i udubljenja na cestama nisu bila označena odgovarajućim cestovnim ogradama, prometnim znakovima ili drugim upozorenjima.

Vozač iz Trnovca požalio se na neoznačenu rupu duboku 20 centimetara na cesti između Gornjeg Kućana i Trnovca.

Ni rupetina na samom ulazu u autobusni kolodvor u Varaždinu nije bila odgovarajuće označena, kao ni rupa u Šenoinoj ulici, nedaleko glavnog ulaza na varaždinsku tržnicu.

U Gradu tvrde da su imali problema sa znakovima.

– Pojavili su se problemi radi „uklanjanja“ i razbacivanja tih privremenih znakova od strane nesavjesnih građana. Postavljeni znakovi mogu se pronaći u obližnjem grmlju i drugdje, pa se takva mjesta moraju dodatno provjeravati – poručuju.

U ŽUC-u se na takve probleme nisu žalili. No, ističu da je odgovarajuća signalizacija postavljena samo na najkritičnijim mjestima, zbog brojnih oštećenja i udubljenja na cestama nakon zime.

Enormna oštećenja

U toj županijskoj tvrtki koja brine o 940 kilometara županijskih i lokalnih cesta počeli su s privremenom sanacijom prometnica. Za to će se iz proračuna tvrtke izdvojiti 300.000 kuna. „Krpaju“ se rupe i u Varaždinu. U Gradu predviđaju da će, s obzirom na enormna oštećenja i propadanja kolnika gradskih prometnica, za sanaciju biti potrošeno 600.000 kuna, a sve bi trebalo završiti u idućih 30-ak dana.

– Oštećenja kolnika su značajna i svakim su danom sve vidljivija jer dolazi do „deformacije asfaltnog zastora“ zbog naknadnog slijeganja temeljnog tla, a na to utječu temperaturna kolebanja, smrzavice i razni prekopi koji nastaju zbog opterećenja podzemnih instalacija, poput puknuća vodovodnih cijevi i kanalizacije te mehaničkih oštećenja kanalskih poklopaca i slivničkih rešetki pri čišćenju snijega s prometnica – izvijestili su iz Grada. Tvrde da svakodnevno prate stanje na terenu, kao i Ophodarska služba PZC-a Varaždin, tvrtke koja radi na zimskom čišćenju cesta na području grada i prigradskih naselja te sanaciji oštećenja kolnika.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje