Povežite se s nama

U fokusu

Spojene bolnice: većina ambulanti ostaje u Varaždinu, N. Marofu i Klenovniku, umjesto pacijenata putovat će – doktori

Objavljeno:

- dana

OPĆA BOLNICA VARAŽDIN

U bolnici u Novom Marofu, koja je 1. siječnja pripojena Općoj bolnici Varaždin, neće biti ukidanja zdravstvenih usluga i otpuštanja radnika. Suprotno tome, u novomarofsku bolnicu će se ulagati i povećat će se broj kreveta za palijativnu skrb.

Upravo je to poručila pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović u petak na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Novog Marofa.

Zatečeni odlukom

Sjednica je sazvana na zahtjev vijećnika oporbenog HDZ-a koji su, baš kao i njihovi kolege iz vladajuće Kukuriku koalicije, ostali zatečeni iznenadnom odlukom Vlade o pripajanju bolnica.

– Niste imali dovoljno informacija, pripajanje je išlo naglo, pa razumijem vaše bojazni. No za njih nema mjesta, jer ćemo već ove godine ulagati, a građani će dobiti još kvalitetniju zdravstvenu uslugu, jer će ubuduće upravo ovamo dolaziti pojedini liječnici iz varaždinske bolnice – istaknula je Ljubica Đukanović.

Novi sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin Mladen Smoljanec napomenuo je da će bivše bolnice u Novom Marofu i Klenovniku uštedjeti po 400.000 kuna samo na tome što više neće morati plaćati dolazak specijalista iz drugih bolnica.

Ljubica Đukanović: U bolnici u Novom Marofu neće biti ukidanja usluga, a ni otpuštanja. Usluge će biti kvalitetnije

– Zbog manjka liječnika, i to radiologa, patologa i fizijatra morali smo sklapati ugovore na djelu, slično kao i bolnica u Klenovniku. Toga više neće biti. Posao će biti preraspodijeljen, a učinkovitost poboljšana. Pojedini liječnici ubuduće će raditi na dvije lokacije – rekao je Smoljanec, koji je u petak iz resornog ministarstva dobio odgovor da nije u sukobu interesa kao sanacijski upravitelj i zamjenik gradonačelnika Novog Marofa.

Bivše bolnice sada su službe Opće bolnice Varaždin, pri čemu Novi Marof ostaje centar za palijativnu skrb, a Klenovnik referentni centar za plućne bolesti i TBC.

Djelatnosti koje su imale sve tri bolnice bit će objedinjene, primjerice radiološka dijagnostika i medicinsko-biokemijski laboratoriji, a svaka će imati jednog rukovoditelja. Smoljanec ističe da će velika većina ambulanti i dalje raditi na sve tri lokacije, a najavio je da će, umjesto pacijenata, putovati liječnici.

– Ne očekujem da će biti puno promjena lokacija, ali u svakom slučaju pacijenti će o tome na vrijeme biti obaviješteni putem medija, a i mi ćemo ih kontaktirati – naveo je.
Potvrdio je da će ambulantu bivše bolnice u Klenovniku iz zgrade Doma zdravlja u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu vrlo brzo preseliti na Interni odjel varaždinske bolnice.
Istaknuo je da je oduševljen kako su promjene prihvatili liječnici u varaždinskoj bolnici. – Svi su manje-više shvatili dobru namjeru, da je to bila neminovnost, jer smo došli pred zid – ustvrdio je.

Nikad gore

Financijska situacija u varaždinskoj bolnici nikada nije bila gora: nakon pripajanja, mjesečni limit HZZO-a iznosi 18,6 milijuna kuna, a nakon što se isplate plaće, ostaje svega 200 do 300 tisuća kuna!

Smoljanec: Doktori su shvatili da je to bila neminovnost, jer smo došli pred zid

Alarmantan je podatak da je prošle godine, kada je Vlada preuzela osnivačka prava i započela sa sanacijom, Opća bolnica ostvarila čak 49 milijuna kuna novog manjka. To je gotovo dvaput više nego 2012. godine!

– Situacija je kao i u drugim bolnicama. Poslujemo vrlo teško. Čekamo da se krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca napravi asignacija iz 2012., to bi nam dalo pauzu da se konsolidiramo i da počnemo raditi dohodak – rekao je Smoljanec.

To znači da Vlada tek treba riješiti dug od 110 milijuna kuna s kraja 2012. koji je ušao u sanaciju. U međuvremenu je nastao novi manjak od čak 49 milijuna kuna, za koji je odgovorna upravo država koja je lani dodatno „srezala“ limite ionako nedostatne za normalno poslovanje.

– Limiti nisu smanjeni zato što bismo mi htjeli, nego zato što u proračunu nema novaca. Hrvatska je ušla u EU, proračun se morao smanjiti i nas sada već promatra Europska komisija. Možemo trošiti koliko imamo i zato sa svim mogućim reorganizacijama želimo zadržati kvalitetu, ali i smanjiti ukupne troškove – odgovorila je Ljubica Đukanović.

Izvor:
Foto: Siniša Sović

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje