Povežite se s nama

U fokusu

Više od milijuna kuna je lani uloženo u prometnice u Svetom Iliji

Objavljeno:

- dana

INVESTICIJE

– U modernizaciju cesta na području Općine Sveti Ilija u prošloj godini uloženo je gotovo 1.182.683 kuna.

Riječ je o jednoj od najvećih investicija na području Općine – rekao je Marin Bosilj, načelnik Općine Sveti Ilija, govoreći o najznačajnijim projektima i investicijama na području te općine koje su obilježile prošlu godinu.
Ova općina, u kojoj, prema posljednjem popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 3.511 stanovnika, kontinuirano ulaže značajna financijska sredstva u modernizaciju prometne infrastrukture na svom području, čime se poboljšava prometna povezanost te se povećava kvaliteta života mještana ove općine.

Uređene ulice

– Zahvaljujući dobro pripremanom projektu, Općina Sveti Ilija je uspjela dobiti 450.000 kuna na natječaju “Program održivog razvoja lokalne zajednice 2016.” Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, dok je dodatnih 140.000 kuna osigurano prijavom na natječaj koji je objavilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Projekt je realiziran sredinom studenoga, a modernizirane su ulice u naseljima Sveti Ilija, Beletinec, Doljan – Seketin, Seketin – Doljan, Seketin, Žigrovec i Križanec – istaknuo je Bosilj.

Među projektima važnima za poboljšanje prometne sigurnosti na području Općine su projekti izgradnje nogostupa u Tomaševcu Biškupečkom i Križancu, koji su privedeni kraju.
– Ovaj vrijedan projekt, koji je Općina Sveti Ilija realizirala u suradnji sa ŽUC-om, obuhvaćao je široke iskope u trasi za proširenje kolnika, zasjeka i prilaznih putova, izgradnju odvodnje oborinskih voda, postavljanje rubnika i asfaltiranje. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 1.013.153,78 kuna. U cilju potpunog spajanja dionice nogostupa od Turčina do Beretinca potrebno je u narednom razdoblju nastaviti s izgradnjom 300 metara dugačkog nogostupa na dionici Križanec – Doljan, za koju se nadamo da će u tijeku 2017. godine biti realizirana – rekao je Bosilj.

Tijekom prosinca nastavljena je izgradnja nogostupa u Vinogradskoj ulici, jedne od najprometnijih u Svetom Iliji, a nadamo se da će početkom ove godine biti nastavljeno s radovima.
– Nadamo se da će ŽUC iznaći sredstva da se do kraja godine nogostup završi u cijeloj dužini ulice. Cijena izgradnje ove dionice iznosila je 153.000 kuna, a financirali su je Općina Sveti Ilija i ŽUC – rekao je Bosilj.
Novi asfalt dobio je dio Ulice bana Jelačića u Tomaševcu Biškupečkom, a u Školskoj ulici u Svetom Iliji završeni su projekti za nogostup i smirivanje prometa.

Za pitku vodu

U prošloj godini Varkom je uložio značajna sredstva u rekonstrukciju vodovodnih mreža na području Općine u iznosu od 930.000 kuna, zahvaljujući čemu je nastavljena tradicija ulaganja u rekonstrukciju vodovodnih mreža.
– Od značajnih projekata na tom području svakako valja izdvojiti održavanje transportnog vodoopskrbnog sustava cjevovoda na dionici od Radićeve ulice u Beletincu do rešetkastog nosača Bednje u Krušljevcu, te održavanje vodoopskrbne mreže u Ulici bana Jelačića u Doljanu, a obavljena je i potpuna rekonstrukcija vodovodne mreže u dijelu Nazorove ulice u Žigrovcu. Navedeni projekti izvedeni su s ciljem rješavanja problema vodoopsrbe kućanstava pitkom vodom i zadovoljavanja kvalitete vodoopskrbnog sustava – rekao je načelnik Općine Sveti Ilija.

U toj općini nisu zapostavljena ulaganja u objekte koji će poboljšati društveni život mještana. Tako je prošle godine krenula adaptacija Društvenog doma u Beletincu, koji je građen 60-tih godina prošlog stoljeća.
– Prvi put je Dom adaptiran početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, ali tavanski prostor nikada nije bio uređen. Stoga smo taj prostor željeli urediti i privesti svrsi. Za ovaj projekt osigurali smo 1,5 milijuna kuna, od čega smo većinu novca, više od milijun kuna, namaknuli kroz prijave na natječaje Ministarstva i fondova. Otvorenje je predviđeno u travnju ove godine, a prostor će primarno koristiti KUD Beletinec, no moći će ga koristiti i sve ostale udruge koje djeluju na području Beletinca, Krušljevca i drugih naselja s područja Općine – rekao je Bosilj.
Adaptacija Društvenog doma obuhvaćala je zamjenu dotrajaloga krovišta, uređenje tavanskog prostora, termoizolaciju, zamjenu stolarije, opremanje tavanskog prostora namještajem i novu fasadu.

U studenome su započeli radovi i na izgradnji Društvenog doma u Doljanu, investiciji vrijednoj 600.000 kuna. Radovi će se odvijati u fazama, a trenutno se izvode radovi prve faze, koja obuhvaća zemljane i betonske radove, zidarske, tesarske i limarske radove. Nakon što Dom bude gotov, moći će ga koristiti mještani, Mjesni odbor, Društvo za sport i rekreaciju te Udruga žena naselja Doljan.
Općina je u prošloj godini značajna sredstva uložila u obnovu sakralnih objekata. U adaptaciju kapelice Gospe Karmelske u Seketinu uloženo je 86.000 kuna, adaptirana je kapelica Pomoćnice kršćana u Svetom Iliji, a zamijenjena su dotrajala drvena vrata na kapelici svetog Florijana.
Uza sve to, mještani su sami izgradili kalvariju i križni put na Hosti u Beletincu, koju je u lipnju prošle godine blagoslovio varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak.

Za djecu i mlade

Općina Sveti Ilija vodi brigu o svojim učenicima i studentima. Tako je u prošloj godini nagradila učenike koji su bili uspješni na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, ali i studente. Nagrade i priznanja dobilo je ukupno 14-ero učenika iz OŠ “Vladimir Nazor” Sveti Ilija, šestero učenika iz OŠ Beletinec, jedan srednjoškolac te dvoje studenata. Općina stipendira redovne studente koji studiraju na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije u mjesečnom iznosu od 350 kuna, dok studenti koji studiraju na području drugih županija mjesečno dobivaju 500 kuna.
– Prošle godine redovnim i izvanrednim studentima podijelili smo božićnice u iznosu od 350 kuna – rekao je načelnik Općine Sveti Ilija, koja brine i o najmlađim mještanima.

Uz to što je povećano sufinanciranje smještaja djece u vrtićima za 33,33 %, pa se iz općinske blagajne izdvaja 600 kuna za prvo dijete, 650 za drugo i tako dalje, Općina je pokrenula uređenje, odnosno izgradnju dječjih igrališta. U naselju Beletinec, Doljan, Križanec, Krušljevec, Seketin, Sveti Ilija, Tomaševec Biškupečki i Žigrovec kupljeni su novi tobogani, ljuljačke i klackalice, na kojima će se, s obzirom na porast broja novorođene djece u prošloj godini, imati tko igrati!
– Nadamo se da će se takav trend nastaviti i u budućnosti. Tradicionalno darujemo novorođenčad, pa su tako potpore prošle godine dobile 42 bebe, od čega su 32 rođene u prošloj godini – rekao je Bosilj.
U Općini brinu o potrebitima i starijima, a uskoro će krenuti i tečaj informatike za odrasle i osobe starije životne dobi, u suradnji s osnovnim školama. I sve to uza skromni proračun.

– Unatoč svim preprekama, „maćehinskom“ odnosu središnje vlasti prema jedinicama lokalne samouprave, pretjeranom administriranju i zakonskim zavrzlamama, uspjeli smo realizirati sve zacrtane projekte i planove i tako unaprijediti život naših mještana. Planirani proračun za 2017. iznosi čak 16,4 milijuna kuna, no to je zato što su u njega ugrađeni mnogi programi i projekti koji su pripremani u prethodnom razdoblju, a jedan od najznačajnijih je izgradnja Dječjeg vrtića u Beletincu, projekt Aglomeracije i očuvanje kulturne i prirodne baštine. Ovaj proračun je ambiciozan, ali vjerujem da uz malo sreće možemo ostvariti što smo si zacrtali – zaključio je Bosilj.

Nagrada Ivici Minđeku

Ove godine Općina je prvi put dodijelila javna priznanja, koja su dodijeljena u povodu Dana Općine. Nagradu za životno djelo Općine Sveti Ilija i za posebni doprinos u Domovinskom ratu dobio je Ivica Minđek, brigadni general. Nagrade su dodijeljene Zlatku Kraljiću za unapređenje obrazovanja, a posthumno vlč. Vilimu Cecelji i vlč. Ivanu Koščaku. Priznanja za unapređenje gospodarstva i jačanje ugleda dobile su tvrtke Geobim d.o.o., Croma d.o.o. i Piteks d.o.o., a zahvalnice tvrtke Štromar d.o.o., Brežnjak – trans d.o.o., Transporti Martinez, Fidos d.o.o., Hrastek d.o.o., Gašo – proizvodnja, trgovina i usluge, Tokarska radiona Košćak Rajko, Tesarski i krovopokrivački obrt Barulek, Plin-mont, Cepanec – zajednički obrt za uzgoj cvijeća, OPG Josip Zeljak i OPG Marko Tkalčec. Medalje za opći razvoj demokracije i poseban doprinos u Domovinskom ratu dobili su posthumno Željko Holi, Stjepan Labaš i Dražen Obrstar.

Strategija razvoja, katastarska izmjera, gospodarenje otpadom…

– Jedan od naših najvažnijih ciljeva u 2016. godini bio je započeti izradu Strategije razvoja Općine Sveti Ilija za razdoblje od 2016. do 2021. godine, koja će uz jasnu viziju i cilj sadržavati i ključne razvojne projekte koji će utjecati na razvoj gospodarstva, infrastrukture i društvenih djelatnosti.
U prošloj godini započeo je postupak druge izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sveti Ilija, a očekujemo da će uskoro početi javno izlaganje pred sudsko-katastarskom komisijom. Novom katastarskom izmjerom te uspostavom Katastra nekretnina ubrzat će se upis nekretnina kako u katastarskom, tako i u sustavu uknjižbe nekretnina, odnosno uskladit će se podaci iz dvaju sustava Katastra i Gruntovnice. Općina Sveti Ilija izradila je i Plan gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje