Povežite se s nama

U fokusu

U vlasništvo Termoplina ulazi moćni igrač, a iz Grada Varaždina poručuju: Nedopustivo je da nas drže podalje od upravljačkih procesa

Objavljeno:

- dana

Na sjednici ludbreškoga Gradskog vijeća jednoglasno je prihvaćena odluka o prodaji dionica Termoplina. Za 4 % dionica Grad Ludbreg uprihodit će gotovo 4,3 milijuna kuna. Kupac dionica je jedan od najmoćnijih distributera plina, a riječ je o Prvom plinarskom društvu (PPD) iz Vukovara.

Odabrani ponuditelj je za jednu dionicu Grada Ludbrega u društvu Termoplin d. d. ponudio iznos od 2100,00 kuna, odnosno iznos od 4.265.100,00 kuna za cijeli paket od 2031 dionice. Iznos kupoprodajne cijene identičan je iznosu iz javnog poziva. Grad Ludbreg dionice je namjeravao prodati i prije, ali na javnom pozivu nisu uspjeli postići takvu cijenu. O prodaji udjela Grada Varaždina, koji je i većinski vlasnik Termoplina, također se govori već godinama, ali zasad takva ideja nije realizirana. Spomenimo i da Varaždin ima udio od 50,9 %.

S druge pak strane, tu je činjenica da je u vlasništvo Termoplina ušao moćni igrač u plinskom biznisu. PPD je, naime, najjača hrvatska tvrtka, koja je po prihodima preskočila čak i Konzum i Inu. Hoće li PPD zadovoljiti svega 4 % vlasništva u Termoplinu, ostaje tek za vidjeti. Kako su nam odgovorili iz te tvrtke, trenutno nemaju daljnjih planova o preuzimanju.

– PPD je kupio 4 % dionica kompanije Termoplin i u ovom trenutku nema daljnjih planova. PPD je prije svega trader prirodnim plinom koji 80 % svojih prihoda ostvaruje izvan Republike Hrvatske, na tržištu Europske unije – objašnjavaju nam u PPD-u. Osvrnuli su se i na stalna javna nagađanja da iza tvrtke stoji ruski kapital. Takvu informaciju su opovrgnuli.

– U PPD-u nema ruskog kapitala, to je tvrtka u stopostotnom hrvatskom vlasništvu. PPD je 2017. godine s Gazpromom potpisao 10-godišnji ugovor o kupnji plina koji jamči sigurnost opskrbe, a vezan je za burzovne indekse i prati tržišne cijene. Od 10,5 milijardi kubika plina koje je PPD prodao u 2021. godini, manje od 2 milijarde smo nabavili od Gazproma, a sve ostale količine nabavili smo od drugih europskih opskrbljivača. Navedeni podaci bez sumnje kazuju da PPD nema veze s ruskim kapitalom, već je Gazprom jedan od PPD-ovih poslovnih partnera – tvrde u PPD-u.

PPD je inače u vlasništvu Pavla Vujnovca, predsjednika Uprave Energia naturalis grupe (ENNA).

– ENNA grupa je tijekom 2021. godine upravljala s više od 20 društava u sektorima energetike, logistike i prehrambenom sektoru. Perjanice ENNA grupe u ovim segmentima su Prvo plinarsko društvo (PPD), ENNA Logic i ENNA Transport te ENNA Fruit. Hrvatski PPD je 2021. godinu završio s prihodima od poslovanja od 20,9 milijardi kuna, što je porast od 116 % u odnosu na prethodnu godinu. Neto profitna marža pala je s 3 % u 2020. godini na 2 % u 2021. godini, što je rezultiralo s neto dobiti od 261 milijun kuna. PPD grupa ima sjedište Vukovaru u Hrvatskoj, a tvrtke u Švicarskoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, iz kojih posluje diljem Europe – stoji na službenim stranicama ENNA Grupe.

U Ludbregu su po pitanju prodaje dionica složne i vlast i oporba. Ističu da dosad ionako nisu mogli sudjelovati u donošenju odluka u Termoplinu.

– Sad je pravi trenutak jer je naš udio od 4 % bio neupravljački i neodlučujući. Ljudi misle da mi možemo odrediti cijenu plina, ne možemo. Isto kao što nismo mogli utjecati ni na kakve odluke Termoplina. Nas nikad nitko nije ništa pitao. Uz sve to, Europa je proglasila naftu i plin crnim energentima i preporuča da ih se do 2035. potpuno izbaci iz korištenja, a zbog Ukrajine to će se dogoditi možda i prije. Premali smo da bismo utjecali na odluke koje se donose tisućama kilometara daleko. Ovo je pravi trenutak da izađemo iz plinskog biznisa. Termoplin je često imao običaj zadržati dobit, ove godine isplaćuju, pa ni na taj način nismo oštetili sugrađane – rekao je Bilić i istaknuo da će sredstva od prodaje biti korištena za infrastrukturne projekte koji trebaju ljudima u Ludbregu.

S Bilićem se složio i Reformist Krešo Horvat.

– Osobno podržavam odluku o prodaji jer od 4 % nije bilo nikakve koristi. Sad je samo stvar na što će se utrošiti. Ljudi su financirajući plinsku mrežu i doveli do toga da Grad ima dionice, pa ta sredstva kroz projekte ljudima treba i vratiti na najbolji mogući način – rekao je Horvat.

Grad Varaždin je većinski vlasnik Termoplina, ali… “Nedopustivo je da nas se drži podalje od upravljačkih procesa”

Već duže vrijeme u javnosti se spominje i prodaja dionica Termoplina u vlasništvu Grada Varaždina.

– Razmišljamo o svim opcijama, ali ćemo svaku odluku temeljiti na stručnim analizama i procjenama, strogo vodeći računa o javnom interesu. S jedne strane, tržište opskrbe plinom je liberalizirano, kao i u slučaju opskrbe strujom, telekomunikacijama i sličnim uslugama, i struka zagovara opciju prodaje jer se još uvijek može postići dobra cijena ako bismo se odlučili za taj potez. S druge strane, svjesni smo da naši sugrađani gledaju na Termoplin kao na nekakvo “obiteljsko srebro”, ali to u stvarnosti nije tako jer Grad kao većinski vlasnik s gotovo 51 % vlasništva nema praktično nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke kojoj je većinski vlasnik. Svaka sličnost s jednom drugom tvrtkom u energetskom sektoru (INA) je sasvim namjerna. Kao odgovorni izabrani predstavnici gradske izvršne vlasti pratimo sve što nam je dostupno, kako u našem okruženju, tako i globalne trendove. Znamo da situacija nije nimalo ružičasta i bojimo se da bi nas mogli prilično ohladiti zimski vjetrovi sa sjeveroistoka Europe u nadolazećoj sezoni grijanja – kažu u Gradu Varaždinu.

Detaljnu analizu, kažu, još nisu proveli.

– Da bi se moglo govoriti o budućnosti Termoplina, morali bismo biti puno više i bolje upoznati sa svim elementima poslovanja, poslovne strategije i budućnosti ovog plinskog biznisa. Bez dubinskog uvida u poslovanje, kao i u poslovnu strategiju tvrtke (kojoj smo većinski vlasnici), bilo bi neuputno razgovarati. Mi (još) nismo radili detaljnu analizu, a u ladicama smo zatekli jednu približnu procjenu vrijednosti tvrtke koju je napravio bivši direktor Varkoma u ulozi ovlaštenog financijskog procjenitelja. Osim te procjene, bivša gradska vlast donijela je odluku o javnom pozivu za iskazivanje interesa kupnje dionica, na koju su pristigle ponude nekoliko ulagača. I tu je stalo – odgovaraju nam iz Grada.

U slučaju prodaje dionica, sredstva bi se, kažu, iskoristila za ulaganja.

– S obzirom na novonastalu situaciju zbog rata u Ukrajini i promjene strategije EU-a vezane za uporabu plina, mislimo da je potrebno redefinirati procjene i onda odlučiti. Ako bi se i krenulo u smjeru prodaje, sigurno bi se ta sredstva upotrijebila za bitne infrastrukturne ili investicijske projekte, koji bi bili na korist svim građanima našeg grada, koji se ne bi mogli financirati iz dostupnih fondova EU-a. Neki od takvih mogućih projekata možda bi mogli biti podvožnjak Wissertova – Supilova, kojim bi se konačno riješio 50 godina star problem kućanske rampe, ili konačno uređenje Gospodarske zone Brezje, u kojoj bi posao našli mnogi naši sugrađani – ističu u Gradu Varaždinu.

Grad Varaždin je većinski vlasnik, ali već godinama se i javno govori da nema puno utjecaja u upravljanju.

– Ovo je poprilično duga priča, koja je ostavština prošlih vremena u kojima je javni interes odnosno interes Grada Varaždina, naših građana, vrlo često bio zapostavljen i zanemaren u korist nekih pojedinačnih ili grupnih interesa. Nedopustivo je da nas se drži podalje od upravljačkih procesa, kao i od kreiranja poslovne politike i strategije tvrtke kojoj je Grad Varaždin većinski vlasnik. Nitko od nas ne osporava stručan rad Uprave društva i pozdravljamo dobre poslovne rezultate, ali bi bilo uputno da se ova pravna i upravljačka zavrzlama koja traje dugi niz godina napokon završi kako bi se stvari u Termoplinu postavile po zdravoj logici vlasništva. Sigurni smo da je izbor novih članova Nadzornog odbora Termoplina u ime Grada Varaždina dobra prilika da se stvari počnu mijenjati u korist većinskog vlasnika. Neprirodno je i neprihvatljivo daljnje zadržavanje zatečenog stanja – zaključuju u Gradu Varaždinu.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje