Povežite se s nama

U fokusu

Tamara Ljubić mora otići: izabrana za ravnateljicu Doma umirovljenika Varaždin, a nije ispunjavala uvjete

Objavljeno:

- dana

PRAVOMOĆNA PRESUDA

Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin više neće voditi Tamara Ljubić.

Ona je za ravnateljicu Doma bila imenovana u rujnu 2014. godine, no ta je odluka poništena pravomoćnom presudom Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske iz studenoga prošle godine.
Time je potvrđeno rješenje koje je još krajem 2014. donijelo tadašnje Ministarstvo socijalne politike i mladih, i to nakon što je utvrdilo da je Tamara Ljubić, inače članica HNS-a, na to mjesto imenovana suprotno Zakonu o socijalnoj skrbi.

Inspekcijski nadzor

U izvanrednome inspekcijskom nadzoru, obavljenom svega dva mjeseca nakon njezina imenovanja, utvrđeno je nije imala Zakonom propisani sveučilišni studij za to radno mjesto, kao ni najmanje pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i stupnju.
S obzirom na pravomoćnu presudu, Upravno vijeće Doma mora postupiti po rješenju Ministarstva kojime im je naloženo da ponište odluku o imenovanju i u roku od 45 dana raspišu novi javni natječaj za izbor ravnatelja.

Doznajemo da je Upravno vijeće razriješilo Ljubić s mjesta ravnateljice i imenovalo je vršiteljicom dužnosti, a očekuje se i raspisivanje natječaja.
U javnosti nije bilo poznato što se događa: Tamara Ljubić je sudskim putem pokušala osporiti rješenje Ministarstva, na čijem je čelu tada bila Milanka Opačić, a Dom je nastavila voditi kao ravnateljica.
U travnju prošle godine je postalo jasno da će teško moći ostati na toj funkciji: Upravni sud u Zagrebu tad je odbio njezinu tužbu i potvrdio da je Ministarstvo zakonito poništilo odluku o njezinu imenovanju te da se stanje može ispraviti jedino ponavljanjem javnog natječaja.

Na tu presudu se žalila, no 10. studenoga prošle godine njezinu žalbu je odbio Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji je u cijelosti potvrdio prvostupanjsku presudu, čime je i pravomoćno poništena odluka o njezinu imenovanju. Zašto su sporni stručna sprema i radni staž? Tamara Ljubić je na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu 2005. stekla višu stručnu spremu i zvanje odgojitelj predškolske djece. U srpnju 2014. je završila studij u Bosni i Hercegovini, na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, čime je stekla zvanje profesora predškolskog odgoja. Međutim, ta diploma joj nije priznata.

Uz nju nije priložila rješenje Agencije za znanost i obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije.
– Čak i u slučaju da je to rješenje pribavila do otvaranja natječaja, opet ne bi ispunjavala uvjete jer ne bi imala pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju – napomenuli su iz Ministarstva pred Upravnim sudom.
Upozorili su i na sumnjive okolnosti: Tamara Ljubić je u BIH diplomirala svega 14 dana prije nego je Upravno vijeće donijelo odluku o raspisivanju natječaja. Sam natječaj je, istaknuli su, bio raspisan s dva mjeseca zakašnjenja.

Budući da je dotadašnjoj ravnateljici mandat isticao 7. kolovoza, trebao je biti otvoren najkasnije 7. svibnja, no objavljen je tek 29. srpnja 2014. godine.
– To opravdano upućuje da se čekalo da završi studij, te joj se time pogodovalo – istaknuli su iz Ministarstva.

Članica HNS-a

Nije to jedno što upućuje da se pogodovalo Tamari Ljubić, koja je članica HNS-a, baš kao i župan Predrag Štromar, koji – pokazalo se nedavno u slučaju članova Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin – ima važnu, ako ne i odlučujuću ulogu pri imenovanju i razrješenju članova upravnih vijeća u slučaju da glasuju suprotno njegovim tumačenjima zakona.

Naime, na natječaj za ravnatelja Doma za starije i nemoćne se javilo četvero kandidata. Tamara Ljubić je priložila diplomu iz BIH, a drugi kandidat diplomu iz Slovenije, ali nijedan nije priložio rješenje Agencije za znanost i obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije.

“I dalje smatram da sam imala propisane uvjete”

– Čim sam primila presudu Visokog upravnog suda RH, o tome sam obavijestila Upravno vijeće Doma za starije i nemoćne osobe. Razriješili su me s mjesta ravnateljice i imenovali za vršiteljicu dužnosti – rekla nam je Tamara Ljubić, sad već bivša ravnateljica. Istaknula je da i dalje smatra da je 2014. godine, kad je bio raspisan natječaj, ispunjavala uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, pa tako i uvjet radnog staža u propisanom akademskom zvanju i stupnju.
– U djelatnosti socijalne skrbi sam radila 25 godina, od čega od 2005. kao voditeljica odjela, s višom stručnom spremom, a od 2009. kao zamjenica ravnateljice, u zvanju baccalaurea predškolskog odgoja. Mišljenje da ispunjavam sve uvjete dao je i profesor Pravnog fakulteta Robert Podolnjak. U trenutku izbora za ravnateljicu sam imala završeni sveučilišni diplomski studij, odnosno akademski naziv profesor predškolskog odgoja. U to zašto je sud donio takvu presudu, neću ulaziti – rekla je Tamara Ljubić, koja kaže će do kraja ove godine završiti poslijediplomski ekonomski sveučilišni studij.
Napomenula je da je u 2,5 godine mandata uredila financijsko poslovanje Doma. – Preuzela sam ga s manjkom od 560.000 kuna i 600.000 kuna obveza i potraživanja, a 2015. i 2016. je poslovanje bilo pozitivno, tako da manjka više nema – istaknula je.

Što je sporno?

Upravno vijeće je prijavu kandidata odbacilo, ali ne zato što njegova diploma nije bila nostrificirana, nego s obrazloženjem da je na slovenskom umjesto na hrvatskom jeziku.
Istovremeno, diplomu Tamare Ljubić su uvažili i upravo nju izabrali za ravnateljicu.

– Ministarstvo je pravilno zaključilo da tužiteljica u vrijeme otvaranja natječaja, podnošenja prijave i donošenja odluke o izboru nije udovoljavala uvjetima iz Zakona o socijalnoj skrbi, jer nije imala završeni sveučilišni studij, već samo stručni studij, te zbog toga nije mogla niti ostvariti uvjet radnog staža u traženom akademskom zvanju. Prema mišljenju suda, kao što je Upravno vijeće Doma odbacilo prijavu kandidata sa slovenskom diplomom, na isti način trebalo je odbaciti i prijavu tužiteljice koja je priložila diplomu BIH, a bez da je priložila rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju visokoškolske kvalifikacije, te ni u ostalom dijelu nije ispunjavala tražene zakonske uvjete – ocijenio je Upravni sud u Zagrebu, a potvrdio Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje