Povežite se s nama

U fokusu

Umjesto igrališta, imamo gradilište s opasnim kranom, fasadu koja bubri i vodu u garažama

Objavljeno:

- dana

STANARI POS ZGRADE U KOBLENZOVOJ 2:

– Umjesto dječjeg igrališta, mi stanari POS naselja u Ulici grada Koblenza i naša djeca ovdje imamo dizalicu s kranom koji se vrti, ovisno o tome kakve su vremenske prilike – istaknuli su predstavnik stanara POS zgrade u Ulici grada Koblenza 2 Marko Kolarić i njegov zamjenik Igor Vovk.

Nezaštićeno gradilište i kran koji se vrti opasnost su za djecu, ali i sve druge prolaznike.

Međutim, to je samo jedan od razloga zbog kojih su ogorčeni stanari u petak ispred svoje zgrade održali konferenciju za novinare.

Damir Habijan, također stanar POS zgrade, s Markom Kolarićem, predstavnikom stanara, i Igorom Vovkom, njegovim zamjenikom

Riječ je o POS zgradi s čijom se izgradnjom kasnilo dvije godine, a kad su u studenom 2013. stanari napokon preuzeli stanove, već su prvih dana uočili nedostatke.

– Fasada prokišnjava, pa voda kroz zidove prodire u stanove. Klupčice s vanjske, ali i unutarnje strane također su porozne i propusne, propusna je i stolarija, zrak prodire kroz prozore i vrata. U hodnicima pucaju zidovi, no došlo je i do pucanja betonskog zida i prodiranja vode u prostorije spremišta. Voda curi i u garaže – nabrojili su Kolarić i Vovk.

Poseban problem je fasada, koja kontinuirano puca ili bubri, čak i nakon adaptacije.
 


Konferencija za novinare održana ispred zgrade u Koblenzovoj 2

– Glavni uzrok svih problema jest što je fasada navučena na stiropor koji je više od godinu dana bio izložen kiši, vjetru, snijegu, vlazi,… Iako je bilo rečeno da će stiropor biti zamijenjen, to se nije dogodilo, a posljedica toga su stalni problemi s fasadom – rekli su stanari i pokazali nalaz sudskog vještaka, koji je sve to potvrdio.

Zadnja adaptacija dijela fasade s bočne strane zgrade počela je, navode, još u svibnju ove godine, ali nije dovršena. – I dok ti radovi nikako da počnu, na prednjem dijelu fasade, koji je ranije bio adaptiran, mi ponovno primjećujemo pucanje, curenje, bubrenje – pokazivali su Kolarić i Vovk.
 

Voda prodire u garaže

Jedino što traže jest da predstavnici Grada Varaždina, Javne ustanove Gradski stanovi i izvođača radova Zagorje-Tehnobetona i Coninga napokon održe zajednički sastanak sa stanarima.

– Tražimo da svi zajedno sjednemo za stol i dogovorimo da se zgrada napokon sanira kako treba. Zadnje tri godine prema nama se svi nekorektno odnose i marginaliziraju probleme iako su nedostaci na zgradi uzrokovani isključivo lošom kvalitetom izvedenih radova, lošom kvalitetom materijala i nemarnošću Gradskih stanova – navode stanari iz Koblenzove 2.
 

Fasada je, kažu stanari, navučena na stiropor po kojem je više od godinu dana “šibala” kiša, snijeg, sunce, vjetar

Kažu da oni drugi stan kupiti ne mogu. – Otplaćujemo po 3.000 kuna mjesečno, jer smo uzeli dugoročne kredite kako bi riješili svoje stambeno pitanje. Jedino što želimo jest da se nedostaci nakon pune tri godine cjelovito riješe – istaknuli su.

Kažu da nikome nije u interesu sudski spor te da zato pozivaju sve strane na zajednički dogovor.

Inače, na konferenciji za novinare bio je Damir Habijan, predsjednik varaždinskog HDZ-a, koji je također stanar zgrade u Koblenzovoj 2.     

Izvor:
Foto: vms / stanari

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje