PRIHVAĆEN PRORAČUN ZA 2017.
Vijećnici Županijske skupštine većinom glasova prihvatili su najvažniji financijski dokument, proračun za 2017. godinu koji je težak 204,7 milijuna kuna. Protiv njega bili su vijećnici HDZ-a i HRAST-a, dok su vijećnici HSS-a bili suzdržani.
– Po novim zakonima, u našem proračunu su dodane sve institucije koje su u vlasništvu Varaždinske županije i bolnice kojima smo osnivači, pa je planirani proračun za iduću godinu zapravo puno veći i iznosi 871 milijun kuna. No, realni proračun, kad se izdvoje decentralizirana sredstva je 60-ak miijuna kuna – rekao je župan Predrag Štromar i istaknuo kako je on odraz kako na njih gleda državna vlast.
– Mi smo u jako teškoj situaciji i zbog toga što nismo dobili novce za JPP projekte, no vjerujem da će potpisane Sporazume Vlada poštivati – rekao je župan.
Upravo zbog novca za JPP projekte, koje Županija nije dobila, vodila se žestoka rasprava. Župan Predrag Štromar optužio je vijećnike HDZ-a da oni ne žele da Županija dobije 15 milijuna kuna od države
– Danas smo donijeli preporuku svih saborskim zastupnicima s područja naše Županije, da glasaju za amandman kojim bi se u državnom proračunu osigurala sredstva za sufinanciranje JPP-a. No, HDZ je protiv toga da 15 milijuna kuna dođe u našu Županiju, HDZ-ovi vijećnici su kontra obrazovanja u Varaždinskoj županiji i kontra većeg proračuna – rekao je Štromar koji je siguran da će novce dobiti.
HDZ-ovi vijećnici su kontra obrazovanja u Varaždinskoj županiji i kontra većeg proračuna – rekao je Štromar
– Imamo Sporazum koji vrijedi, mi šaljemo račune, tužili smo Vladu i taj novac će stići, samo trebamo vršiti pritisak da se poštuje pravna država – rekao je Štromar.
Vijećnica HDZ-a i potpredsjednica Županijske skupštine Nadica Dreven-Budinski podsjetila ga je da je ministar financija jučer u Saboru bio vrlo jasan i rekao da Sporazum nema pravnu utemeljenost.
Veliki problemi: Županija ostaje bez 15 milijuna kuna za JPP?
– Ne znam tko je ga je potpisivao, ali to je rekao – rekla je Dreven-Budinski.
Vijećnik SDP-a Daniel Vlaisavljević pitao se je li u redu da država napravi Sporazum i onda se pita je li zakonski.
– Koja smo mi to država, čiji smo mi građani i i je li to društvo u kojem želimo odgajati svoju djecu? – pitao se, a vijećnik HSS-a Stjepan Hren rekao da nam novci za JPP budu pouka i pozvao na brzo djelovanje u slučaju da neće biti ništa od novaca.
– Ako imamo 65 milijuna kuna izvornih prihoda, a 15,1 milijuna kuna nas koštaju JPP projekti, taj teret će pasti na Županiju ako nam država neće dati novce. Čim se bude znalo ima li JPP-a ili ne, moramo pristupiti rebalansu – rekao je Hren.
Vijećnik HDZ-a Josip Krtanjek je podsjetio župana da je cijeli projekt JPP-a preforsiran te je gradnja škola i dvorana trebala, realno, koštati 40 posto manje.
– Ne trebamo čekati da nam netko nešto „spusti“ dolje. Vi ste potpisali ugovore o JPP partnerstvu. Onda smo vam ukazivali da to ne bude dobro završilo jer su bili prenapuhani – rekao je Krtanjek nakon čega ga je vijećnik SDP-a Domagoj Sever pitao znači li to da je HDZ onda protiv toga da se dobije 15 miliijuna kuna od države zbog JPP-a.
– Objasnite građanima da ste protiv toga – poručio je. No, ubrzo je stigao odgovor iz HDZ-a.
– Ja ovdje držim ugovore za gradnju četiri škole po modelu JPP-a, OŠ Sveti Ilija, Ivanec, Novi Marof i Martijanec koji nisu realizirani. Pitate hoću li moći izaći van, pred građane. Nisam protiv 15 milijuna kuna, ali mi ovdje govorimo o godinama. JPP nije dobro i netko će to morati platiti, a očito ćemo to biti mi. Kad sam vas pitala, prije nekoliko godina tko će to platiti, rekli ste mi “Netko će platiti”. Nisam sretna zbog JPP-a, ali neće me biti sram izaći van i objasniti ću građanima o čemu se radi – rekla je Dreven-Budinski, no župan joj nije ostao dužan.
– Imate krivu percepciju jer u svakom Sporazumu piše tko što mora napraviti. Škole nisu realizirane jer nismo imali ponuđača. Naš Sporazum potpisan 2013. godine pregledala je revizija i rekla da je Županija napravila dobro, a saznanja da taj Sporazum nije valjan nismo imali – rekao je Štromar.
Vijećnik HDZ-a Zdravko Maltar na kraju je županu poručio da je optimist.
– Gledajući izjavu ministra financija jučer u Saboru, moram reći, župane, vi ste optimist – poručio je Maltar.
– Gospodine župane, živimo li mi u istoj Županiji? Nigdje nisam čuo da je netko dobio pet posto veću plaću. Gdje ste došli do tog podatka? – pitao je Krtanjek, a župan mu je odgovorio da se danas na sjednici barata brojnim netočnim podacima, ali da je prema podacima Zavoda za statistiku u 2015. zabilježen rast plaća od 5 .%.
Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
