Povežite se s nama

U fokusu

Burno zbog JPP-a: Štromar optužio vijećnike HDZ-a da rade protiv obrazovanja i ne žele veći proračun

Objavljeno:

- dana

PRIHVAĆEN PRORAČUN ZA 2017.

Vijećnici Županijske skupštine većinom glasova prihvatili su najvažniji financijski dokument, proračun za 2017. godinu koji je težak 204,7 milijuna kuna. Protiv njega bili su vijećnici HDZ-a i HRAST-a, dok su vijećnici HSS-a bili suzdržani.

– Po novim zakonima, u našem proračunu su dodane sve institucije koje su u vlasništvu Varaždinske županije i bolnice kojima smo osnivači, pa je planirani proračun za iduću godinu zapravo puno veći i iznosi 871 milijun kuna. No, realni proračun, kad se izdvoje decentralizirana sredstva je 60-ak miijuna kuna – rekao je župan Predrag Štromar i istaknuo kako je on odraz kako na njih gleda državna vlast.

Jako teško, a župan do novca za JPP planira doći pritiskom

– Mi smo u jako teškoj situaciji i zbog toga što nismo dobili novce za JPP projekte, no vjerujem da će potpisane Sporazume Vlada poštivati – rekao je župan.

Upravo zbog novca za JPP projekte, koje Županija nije dobila, vodila se žestoka rasprava. Župan Predrag Štromar optužio je vijećnike HDZ-a da oni ne žele da Županija dobije 15 milijuna kuna od države

– Danas smo donijeli preporuku svih saborskim zastupnicima s područja naše Županije, da glasaju za amandman kojim bi se u državnom proračunu osigurala sredstva za sufinanciranje JPP-a. No, HDZ je protiv toga da 15 milijuna kuna dođe u našu Županiju, HDZ-ovi vijećnici su kontra obrazovanja u Varaždinskoj županiji i kontra većeg proračuna – rekao je Štromar koji je siguran da će novce dobiti.

HDZ-ovi vijećnici su kontra obrazovanja u Varaždinskoj županiji i kontra većeg proračuna – rekao je Štromar

– Imamo Sporazum koji vrijedi, mi šaljemo račune, tužili smo Vladu i taj novac će stići, samo trebamo vršiti pritisak da se poštuje pravna država – rekao je Štromar.

Vijećnica HDZ-a i potpredsjednica Županijske skupštine Nadica Dreven-Budinski podsjetila ga je da je ministar financija jučer u Saboru bio vrlo jasan i rekao da Sporazum nema pravnu utemeljenost.

Veliki problemi: Županija ostaje bez 15 milijuna kuna za JPP?

– Ne znam tko je ga  je potpisivao, ali to je rekao – rekla je Dreven-Budinski.

Vijećnik SDP-a Daniel Vlaisavljević pitao se je li u redu da država napravi Sporazum i onda se pita je li zakonski.

– Koja smo mi to država, čiji smo mi građani i i je li to društvo u kojem želimo odgajati svoju djecu? – pitao se, a vijećnik HSS-a Stjepan Hren rekao da nam novci za JPP budu pouka i pozvao na brzo djelovanje u slučaju da neće biti ništa od novaca.

– Ako imamo 65 milijuna kuna izvornih prihoda, a 15,1 milijuna kuna nas koštaju JPP projekti, taj teret će pasti na Županiju ako nam država neće dati novce. Čim se bude znalo ima li JPP-a ili ne, moramo pristupiti rebalansu – rekao je Hren.

Krtanjek: Upozoravali smo vas da su ugovori o JPP-u prenapuhani

Vijećnik HDZ-a Josip Krtanjek je podsjetio župana da je cijeli projekt JPP-a preforsiran te je gradnja škola i dvorana trebala, realno, koštati 40 posto manje.

– Ne trebamo čekati da nam netko nešto „spusti“ dolje. Vi ste potpisali ugovore o JPP partnerstvu. Onda smo vam ukazivali da to ne bude dobro završilo jer su bili prenapuhani – rekao je Krtanjek nakon čega ga je vijećnik SDP-a Domagoj  Sever pitao znači li to da je HDZ onda protiv toga da se dobije 15 miliijuna kuna od države zbog JPP-a.

– Objasnite građanima da ste protiv toga – poručio je. No, ubrzo je stigao odgovor iz HDZ-a.

– Ja ovdje držim ugovore za gradnju četiri škole po modelu JPP-a, OŠ Sveti Ilija, Ivanec, Novi Marof i Martijanec koji nisu realizirani. Pitate hoću li moći izaći van, pred građane. Nisam protiv 15 milijuna kuna, ali mi ovdje govorimo o godinama. JPP nije dobro i netko će to morati platiti, a očito ćemo to biti mi. Kad sam vas pitala, prije nekoliko godina tko će to platiti, rekli ste mi “Netko će platiti”. Nisam sretna zbog JPP-a, ali neće me biti sram izaći van i objasniti ću građanima o čemu se radi – rekla je Dreven-Budinski, no župan joj nije ostao dužan.

– Imate krivu percepciju  jer u svakom Sporazumu piše tko što mora napraviti. Škole nisu realizirane jer nismo imali ponuđača. Naš Sporazum potpisan 2013. godine pregledala je revizija i rekla da je Županija napravila dobro, a saznanja da taj Sporazum nije valjan nismo imali – rekao je Štromar.

Vijećnik HDZ-a Zdravko Maltar na kraju je županu poručio da je optimist.

– Gledajući izjavu ministra financija jučer u Saboru, moram reći, župane, vi ste optimist – poručio je  Maltar.

“Župane, živimo li mi u istoj državi?”

– Gospodine župane, živimo li mi u istoj Županiji?  Nigdje nisam čuo da je netko dobio pet posto veću plaću. Gdje ste došli do tog podatka? – pitao je Krtanjek, a župan mu je odgovorio da se danas na sjednici barata brojnim netočnim podacima, ali da je prema podacima Zavoda za statistiku u 2015. zabilježen rast plaća od 5 .%. 

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje