Na kraju 2023. objavljen je pregled rada Hrvatskoga sabora za proteklu godinu, a riječ je o 10. sazivu.
Hrvatski sabor je u razdoblju od 17. siječnja do 20. prosinca 2023. godine održao šest plenarnih sjednica, od čega četiri redovne i dvije izvanredne, u trajanju od 129 dana, na kojima se raspravljalo o 380 točaka dnevnoga reda. Doneseno je 129 zakona, a njih 33 usklađeno je sa zakonodavstvom Europske unije. Po redovnom postupku doneseno je 95 zakona, po hitnom postupku njih 34.
Tijekom plenarnih rasprava zastupnici su se za riječ javili više od 19.500 puta, najviše za repliku te kao predstavnici klubova zastupnika, a izrečeno im je ukupno 3360 stegovnih mjera. Prema obrađenim podacima, zastupnici su Vladi tijekom Aktualnog prijepodneva postavili 156 usmenih pitanja i 303 u pisanome obliku.
Hrvatski sabor objavio je i podatke o aktivnosti svakog pojedinog zastupnika tijekom 2023. godine.
Najaktivnije saborske zastupnice u 2023. bile su Dalija Orešković (SSIP) i Anka Mrak Taritaš (GLAS) koje su se javile čak 720 odnosno 676 puta, putem replika i odgovora na repliku ili u pojedinačnoj raspravi i u ime kluba. Postoji i druga strana medalje. Niti jednom u cijeloj godini nisu se oglasili Dražen Barišić (HDZ) i Vinko Grgić (NZ), optuženici za korupciju. Nijednom se nije oglasio ni Ivan Radić (HDZ) koji je reaktivirao mandat u rujnu, kao ni Mario Radić (Domovinski pokret) koji je mandat aktivirao tek početkom prosinca.
”Domaći” zastupnici
Provjerili smo koliko su bili aktivni saborski zastupnici koji dolaze iz Varaždinske i Međimurske županije.
Podaci pokazuju da je najaktivnija bila Andreja Marić, a najlošiji Predrag Štromar.
SDP-ova Barbara Antolić Vupora ukupno je lani bila aktivna 106 puta, a najčešće se javljala za repliku, odnosno 40 puta.
Njezina stranačka kolegica iz Međimurja Boška Ban Vlahek aktivna je bila 101 put. Najčešće je obrazlagala amandmane, a to je radila 48 puta.
Iz Varaždinske županije u Saboru se našla i HDZ-ovka Nadica Dreven Budinski koja je bila aktivna 105 puta. Čak 82 njezine aktivnosti otpadaju na repliku.
Prije nego je postao ministar Varaždinac Damir Habijan (HDZ) također je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Habijan je bio aktivan 229, a najčešće je odgovarao na repliku.
Njegov stranački kolega i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač lani je u Saboru bio aktivan 50 puta, a od toga je najčešće upozoravao na povredu poslovnika.
Bivši gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač kada je bio u SDP-u nije bio baš jako aktivan kao saborski zastupnik. Sada je u HSS-u te je bio nešto aktivniji, a lani je bio aktivan 17 puta. Najčešće se javljao za repliku, odnosno osam puta.
SDP-ovka iz Međimurja Andreja Marić tijekom 2023. u Saboru je bila aktivna 383, a najviše kada se javljala za repliku.
Ispred Reformista u Saboru sjedi Varaždinka Natalija Martinčević koja je bila lani aktivna 24 puta te je najčešće sudjelovala kao predstavnica kluba zastupnika.
HDZ-ovac i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak u Saboru je protekle godine bio aktivan 81 put, od tog broja 72 puta javio se za repliku.
Bivši župan Varaždinske županije i ministar HNS-ovac Predrag Štromar lani je iz saborskih klupa bio aktivan 14 puta, a najčešće je to radio kao predstavnik kluba zastupnika.
Trošilo se…
Hrvatski sabor također redovno, dvaput godišnje, objavljuje polugodišnje troškove rada zastupnika nastale u sklopu obavljanja njihovih službenih dužnosti te u skladu s nadležnim propisima. Posljednji prikaz troškova odnosi se na razdoblje od 1. siječnja do 27. prosinca 2023. Podaci se odnose na zastupnički paušal, naknadu za odvojeni život, dnevnice, putovanja, službene stanove i drugo.
Saborski zastupnici uz plaće koje se kreću u rasponu od 1800 do 3000 eura neto mjesečno potrošili su lani još i 1,1 milijun eura na dodatne troškove. Najviše su potrošili na korištenje osobnih automobila za službene svrhe, odnosno 409.000 eura.
Najviše je uz plaću, nešto više od 34.000 eura, već tradicionalno potrošio Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) koji je član mnogobrojnih međuparlamentarnih skupina prijateljstva i često putuje u inozemstvo. Po troškovima slijede Socijaldemokrat Davor Bernardić (27.770), HDZ-ov Davor Ivo Stier (25.300) i Mostovac Zvonimir Troskot (23.000), iz istih razloga kao i Hajduković.
Ponovno smo provjerili koliko su iznosili troškovi saborskih zastupnika koji dolaze iz dvije sjeverne županije. Najviše dodatnih troškova imala je Martinčević, a najmanje Nadica Dreven Budinski, koja je u Zagrebu bila samo pola godine.
Martinčević je sudjelovala na Međuparlamentarnoj konferenciji o međuvjerskom dijalogu koja se u lipnju 2023. održala u Marakešu
Barbara Antolić Vupora (SDP) tijekom 2023. imala je dodatne troškove koji su iznosili 7588 eura, a najveći dio toga otpada na stanarinu, odnosno nešto manje od 4000 eura.
SDP-ovka Boška Ban Vlahek imala je troškove od 8207 eura, a i kod nje gotovo isti iznos otpada na stanarinu te je najveća stavka.
Nadica Dreven Budinski u Saboru je radila do 7. lipnja 2023. i do tada su joj troškovi iznosili 2820 eura te je najveći dio otpao na stanarinu.
Troškovi Damira Habijana lani su bili 4694 eura, a najveća stavka mu je s 1718 eura bio auto.
Iznos troškova Siniše Jenkača lani je iznosio 8020 eura, a i njemu je s gotovo 4000 eura najveća stavka stanarina.
Dodatni troškovi HSS-ovca iz Međimurja Stjepana Kovača lani su iznosili 10.638 eura; najveća stavka mu je auto, a zatim avionska karta. Svaka od ove stvari je stajala oko 2700 eura.
SDP-ovka Marić, naša najaktivnija zastupnica, imala je dodatne troškove u iznosu od 7735 eura, a najskuplja stavka je stanarina.
I u proteklom izvješću Hrvatskog sabora o troškovima za zastupnike sa sjevera najveće je troškove imala Natalija Martinčević. Dodatni troškovi Reformistice u 2023. su iznosili 12.246 eura, a više od polovice, odnosno 6868 eura, otpalo je na avionske karte. Naime, ona zbog svojih saborskih dužnosti dosta putuje.
Troškovi HDZ-ovca Srpaka lani su bili 5261 eura, a najviše je stajao auto; 2268 eura.
Za troškove Predraga Štromara potrošeno je 4171 eura, od čega najviše na auto, a što je stajalo 3514 eura.
Nakon što su građevinski inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (Inspektorat) proteklih nekoliko mjeseci pročešljali priobalje rijeke Drave s varaždinske i međimurske strane, nekoliko stotina vlasnika bespravno izgrađenih kućica za odmor još uvijek strepi hoće li ostati bez njih.
Naime, kako doznajemo od nekoliko vikendaša koji žele ostati anonimni, krajem ožujka na vratima njihovih kućica su u ožujku i travnju osvanula “Rješenja” kojima Inspektorat nalaže njihovo uklanjanje u roku od dva tjedna.
Prekid postupka
– Znamo da su ih istaknuli i na oglasnoj ploči u Područnom uredu u Varaždinu, ali se ipak nadamo kako se ovdje u konačnici neće dogoditi “koprivnički scenarij”. U susjednoj županiji navodno vlasnici kućica moraju ukloniti 90% objekata koji nisu legalizirani i to je katastrofa. Uz Varaždinsko jezero stopirana je i daljnja izgradnja nedovršenih kućica, a oni koji sami ne uklone građevinu, u riziku su da rušenje i uklanjanje građevinskog otpada obavi treća osoba. Uglavnom, to bi bila katastrofa i tko zna koliko sve na kraju može koštati… – vele naši sugovornici koji su gradili bez građevinske dozvole, kupili ili pak naslijedili kućice uz Dravu.
Oni “sretniji”, u međuvremenu su zbog različitih razloga dobili rješenja o prekidu postupka izvršenja uklanjanja građevina za privremeni boravak. Primjerice, samo Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije dosad primio tristotinjak zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade oko akumulacijskog jezera HE Čakovec i uz rijeku Muru.
Premda su se vikendaši dosjetili jadu, stvar je ispala groteskna jer zahtjevi su predani bez zakonom propisane pripadajuće dokumentacije!
– Sporne kućice se nalaze na indukcijskom pojasu Hrvatskih voda, odnosno između dva nasipa. Stoga su neki vlasnici ili korisnici takvih objekata za privremeni boravak s međimurske strane dobili rješenja o uklanjanju građevina o svojem trošku. I točna je informacija da ukoliko to ne učine, iste će biti uklonjene s tim da se račun ispostavi vlasnicima. Dobra je vijest da se privremeno stalo s rješenjima, s obzirom na to da se pokušava pronaći način kako legalizirati kućice. Zanimljivo je da na to trenutno pristaje i glavni podnositelj prijava. Riječ je o Hrvatskoj elektroprivredi koja je vlasnik brojnih parcela uzurpiranih besplatnom gradnjom. Bit će tu puno problema jer investitori su većinom nepoznate osobe, među kojima ima i stranaca… – govori vikendaš od kojeg doznajemo da su u zaštitu svojih kućica s argumentima ili bez njih već stali istaknuti Varaždinci.
Tko je nemoćan?
Podsjećamo, u svojim javnim istupima uoči parlamentarnih izbora međimurski župan Matija Posavec isticao je kako konkretno rješenje za spomenutu situaciju postoji.
Po njegovim saznanjima sprovele su ga i neke druge regije sa sličnim problemom poput ovog u najsjevernijim županijama. Međutim, ukazao je i da je najveći problem što “Hrvatske vode imaju svoja pravila, dok HEP ima svoja”.
Tek će se vidjeti je li tu regionalna samouprava nemoćna, baš kao i lokalni moćnici.
Grad Varaždin otvorio je javno savjetovanje o prodaji po povoljnijim uvjetima građevinskog zemljišta u Varaždinskoj ulici u Gornjem Kućanu. O tome su izvijestili na konferenciji za novinare Neven Bosilj, gradonačelnik i Lovro Lukavečki, predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina.
Grad Varaždin je već obavio parceliranje pet gradilišta za individualnu izgradnju čija se vrijednost procjenjuje na oko 14 – 15 tisuća eura. Gradonačelnik Neven Bosilj je objasnio predloženi model povoljnije prodaje tih parcela.
– Kriteriji za prodaju tih zemljišta su isti kao i za popust. To znači da podnositelj zahtjeva koji u trenutku podnošenja nije stariji od 40 godina, te koji kao i njegov bračni ili izvanbračni drug nemaju stambeni prostor ostvaruju popust od 30 posto. Nakon toga slijedi popust za svako dijete, za prvo dijete 15 posto a za svako slijedeće još 5 posto. Ako je dijete poginulog branitelja iz Domovinskog rata dobiva se još dodatnih 10 posto. Popust dobivaju i podnositelji koji imaju zanimanje s popisa deficitarnih zanimanja. Na taj način, oni koji će biti na vrhu liste će imati 60 – 80 posto popusta što znači da će zemljište kupiti za nekih 25 posto vrijednosti zemljišta – rekao je gradonačelnik Bosilj naglasivši da Grad Varaždin ne želi prodavati zemljišta na javnim dražbama jer se javljaju prekupci.
– Ciljano želimo omogućiti mladim obiteljima koje ne žele živjeti u stanovima da kupe na ovakav način zemljišta – zaključio je gradonačelnik objasnivši da je to tek početak takvog modela prodaje koji, ako se u savjetovanju pokaže prihvatljivim, bude nastavljen i na drugim lokacijama poput Sajmišne ulice.
Da je potražnja za stanovima ili građevinskim zemljištima u Varaždinu enormna svjedoči i podatak da je do sada već podneseno oko 850 zahtjeva za POS-stanove u prvoj novoj zgradi u Ulici Ivana Nepomuka Petrovića.
Predsjednik Gradskog vijeća Lovro Lukavečki opisao je uvjete mlađih generacija građana koji uz niska primanja i visoke cijene stanova teško dolaze do rješavanja stambenog pitanja.
– To je katastrofalna situacija u kojoj mi kao lokalna samouprava moramo intervenirati i uključiti se u proces rješavanja stambenog pitanja mladih. Grad Varaždin i ja osobno, aktivno smo se uključili, te smo proveli sveobuhvatnu anketu o tome koji su to modeli priuštivog stanovanja prihvatljivi našim mlađim sugrađanima – napomenuo je Lukavečki pobrojivši mjere koje su do sada već dale rezultata u rješavanju stambenog pitanja što je preduvjet osamostaljenja mladih obitelji. Naglasio je da se i država mora snažnije uključiti u rješavanje tih problema: Teret bi trebala preuzeti država i mi očekujemo da se nova vlada snažnije uključi, da se vidi jasan smjer u kojem država želi ići u tom pogledu. Neophodno je uspostaviti jasnu suradnju između države i lokalne samouprave u pogledu rješavanja stambenog pitanja.
Gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća objasnili su da se takvim modelom nastoji spriječiti preprodaja zemljišta te su pozvali sve zainteresirane da se uključe u javno savjetovanje i daju svoje prijedloge kako bi trebao izgledati konačni dokument o modelu povoljne prodaje građevinskog zemljišta u Varaždinu.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
