Povežite se s nama

Kultura

Srijeda u Muzeju: predstavljanje romana Maria Leitner – “Elisabeth, Hitlerova uzdanica”

Objavljeno:

- dana

U sklopu Srijede u Muzeju 24. siječnja u palači Herzer GMV-a predstavlja se roman Marije Leitner pod nazivom Elisabeth, Hitlerova uzdanica, objavljen prošle godine u nakladi kuće Disput d.o.o.

Riječ je o prvom objavljenom hrvatskom prijevodu iz opusa ove spisateljice i novinarke, rođene Varaždinke, koji je s njemačkog preveo Damjan Lalović (naslov izvornika: Elisabeth, ein Hitlermädchen).

Maria Leitner (Varaždin, 1892. – Marseille, 1942.) odrasla je u Budimpešti, kamo se obitelj preselila 1896. godine. Školovala se u Švicarskoj, govorila je nekoliko stranih jezika, a već 1913. počela je pisati za Az Est (Večer), glavni budimpeštanski tabloid. Tijekom Prvoga svjetskog rata radila je kao dopisnica iz Stockholma.

U poslijeratnim godinama odlazi u Beč, pa u Berlin, a potom i u Ameriku, gdje je, prikrivajući svoj pravi identitet i profesiju, radila 80-ak različitih poslova te objavljivala članke pod naslovom Nepoznato iz Amerike. Kao konobarica, sobarica i čistačica u hotelu, radnica na tvorničkoj traci, sluškinja krijumčara alkohola i prodavačica, sa samog dna društvene ljestvice upoznala je zemlju slobodnih i jednakih koja nije imala puno veze s romantiziranom slikom SAD-a.

U zbirci putopisa Eine Frau reist durch die Welt (Žena putuje svijetom) pisala je o nehumanim uvjetima rada, nezaposlenosti, podijeljenoj Americi i linčovanjima crnaca, kao i o eksploataciji radne snage i prirodnih resursa u zemljama Južne Amerike od strane kolonijalnih sila i velikih korporacija. U tekstovima Frauen im Sturm der Zeit (Žene u oluji vremena) iz pozadine globalne ekonomske krize obrađuje ženska pitanja o potplaćenosti, nemogućnosti napredovanja, problemima usklađivanja posla i obitelji te prostituciji i pobačaju.

Rano prepoznaje opasnost političkog djelovanja Hitlera i nacista te istražuje njihovu pobjedu u udaljenim njemačkim selima, premoćnu zbog lažnih obećanja i prisile. Njezin je roman Hotel America (1930.) stavljen na “Popis štetne i nepoželjne literature”, a ona bježi u Prag, Beč i potom u Pariz, odakle objavljuje tekstove. Pod opasnim okolnostima putovala je u Njemačku kako bi pisala o tajnim pripremama za rat.

Godine 1940. odvedena je u Camp de Gurs, zloglasni logor iz kojeg je uspjela pobjeći, no ubrzo umire. Pionirku istraživačkog novinarstva opisali su kao tihu i ozbiljnu ženu, koju bi teško i zamijetili. No njoj su anonimnost i uživljavanje u gomilu bili važni i za rad, kao i za preživljavanje.

Roman Elisabeth, Hitlerova uzdanica predstavit će glavni urednik u nakladničkoj kući Disput d.o.o. Josip Pandurić, a o njezinu životu i radu govorit će kustosica u Gradskome muzeju Varaždin Jelena Rančić. Zanimljivo je spomenuti da je poticaj prvom hrvatskom prijevodu i objavi ovog romana Josipu Panduriću bila emisija na Hrvatskom radiju Poveznice urednice Irene Plejić Premec, u kojoj je s prilogom o Mariji Leitner sudjelovala Jelena Rančić, objavivši prethodno o njoj članak u Varaždinskome muzealcu.

Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Svi zainteresirani moći će kupiti knjigu po promotivnoj cijeni od 15 eura.

Kultura

U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja. Izložba se otvara u petak, 10. svibnja u 19 sati.

Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja.

Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!

Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.

Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:

„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”

Nastavite čitati

Kultura

U Čakovcu 8. i 9. svibnja 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U prekrasnom mjesecu svibnju očekuje nas u Čakovcu 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“.

Prvi dan ove manifestacije, u srijedu 8. svibnja u 13 sati u zgradi Scheier, održat će se koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu, točnije, gudačkog kvarteta imena Visio quartet u sastavu Lea Tvrtković, violina, Vid Krešimir Pavčnik, violina, Vid Ilčić i Lovre Tunuković, violončelo.

Drugi dan, 9. svibnja, u 19 sati slijedi otvorenje izložbe radova učenica i učenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn i smjera Web dizajner Graditeljske škole Čakovec pod nazivom „Tragovima Slavenskog“.

Nakon izložbe program se nastavlja u dvorani Zrinski zgrade Scheier, svečanom dodjelom Nagrade grada Čakovca i koncertom u čast nagrađenoj skladateljici i dakako, Josipu Štolceru Slavenskom.

Ovogodišnja laureatkinja Mirela Ivičević, onima koji iz godine u godinu prate Majski, poznata je kao skladateljica koja nije prvi put dobitnica Nagrade Grada Čakovca. Iako nagrađenu skladbu zbog tehničkih uvjeta nećemo čuti na Večeri laureata, solistica Lucija Stilinović i Ansambl Synchronos izvest će dva izabrana djela iz njenog opusa, dok će nam uživanje u nastavku koncerta i djelima Slavenskog omogućiti Kvartet Sebastian uz sopranisticu Katarinu Toplek Horvat.

Ulaz na programe je slobodan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje