Milanović u Varaždinu otkrio kojim bi ljudima povjerio mjesta ministara: Hranj, Mršić, Mareković…
Predsjednik Zoran Milanović danas boravi u Varaždinu. Tom se prilikom sastao s predstavnicima Grada Varaždina. U izjavama za medije Milanović...
U fokusu
Vlada donijela novi paket mjera, evo što će biti s režijama i tko će sve dobiti novčani dodatak
Vlada je u četvrtak usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i s pomoći umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima.
Za zadržavanje cijena energije u novom paketu izdvaja se 389 milijuna eura, a za borbu protiv inflacije 114 milijuna eura, piše Poslovni.hr
Konkretno što se mjera tiče, od 1. travnja pa do 30. rujna 2024. cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo te javni i neprofitni sektor, a za to država izdvaja 231 milijun eura. Kućanstva će za polugodišnju potrošnju do 3000 kilovatsati (kWh) struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju iznad toga prosječno 88 eura.
Jeftinija električna energija za javni i neprofitni sektor zadržava se na prosječnoj cijeni od 62 eura po megavatsatu, mjera je vrijedna 83 milijuna eura, obuhvaća 21,9 tisuća korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge.
Cijena električne energije za malo i srednje poduzetništvo za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh se također zadržava na 62 eura po megavatsatu, pri čemu je mjerom obuhvaćeno 93,2 tisuće korisnika, a vrijednost mjere doseže 62 milijuna eura.
Cijene plina također ostaju iste, ta mjera je vrijedna 50 milijuna eura.
Kako je napomenuo premijer Plenković, dat će se nadoknada Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za osiguranje zaliha plina, kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina. Time su također obuhvaćena kućanstva, javni i neprofitni sektor, toplinski sustavi, kao i distributeri plina, kada je riječ o mogućim gubicima, rekao je Plenković.
Kako stoji u Vladinoj odluci, kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Kako su se cijene na tržištu stabilizirale oko 27,7 Eura/MWh, očekuje se da će iznos razlike biti bitno manji u odnosu na odluke koje su stabilizirale cijene iz 2022. i 2023. godine. Ako cijena bude manja od 27,7 Eura/MWh, neće je biti potrebno subvencionirati, napomenuli su iz Vlade.
Cijena do 30. rujna ostaje ista i za toplinsku energiju za 159 tisuća korisnika centralnih sustava. Ukupna vrijednost mjere je 108 milijuna eura.
Paket zaštite od inflacije je ukupno vrijedan 114 milijuna eura, pri čemu, naglasio je Plenković, ostaje ograničenje cijena za 30 osnovnih prehrambenih proizvoda.
Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života, najkasnije u ožujku umirovljenicima s mirovinom do 320 eura isplatit će se 160, od 320 do 460 eura 120 eura, a od 460 do 600 eura 80 eura jednokratne naknade. Umirovljenici s mirovinom od 600 do 730 eura dobit će 60, a za one s mirovinom od 730 do 880 naknada će iznositi 50 eura.
Mjera se odnosi na 830 tisuća umirovljenika, a vrijedna je 78,6 milijuna eura. Ovo je osmi paket pomoći umirovljenicima, a ukupna vrijednost svih paketa doseže 536,8 milijuna eura, istaknuo je Plenković.
Također, nezaposlenim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima prava u sustavu skrbi o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i sustavu socijalne skrbi, isplatit će se jednokratnih 100 eura. Mjera je vrijedna 1,33 milijuna eura, a obuhvaća više od 13 tisuća osoba.
Za naknade za troškove energije za ugrožene kupce energenata izdvojit će se 21 milijun eura. Kako su naveli iz Vlade, 80.000 osoba u statusu ugroženog kupca energenata ima pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, a mjesečna naknada iznosi 70 eura.
Nadalje, ukupna vrijednost naknade za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga doseže dva milijuna eura. Pritom, 80 eura će se isplatiti pružateljima usluge pomoći u kući, 70 eura pružateljima usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji, a od 140 do 540 eura, ovisno o broju korisnika, pružateljima usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka. Pritom, mjerom je obuhvaćeno više od 500 pružatelja usluga i 2.500 udomiteljskih obitelji.
Također, do 30. rujna se nastavlja mjera za prehranu studenata, njih oko 111 tisuća. Cijena obroka im tako ostaje nepromijenjena, iznosi 0,86 eura, a kako je istaknuo Plenković, time je spriječeno poskupljenje studentske prehrane za 20 posto u 25 gradova gdje je osigurana usluga prehrane za studente. Vrijednost mjere je osam milijuna eura.
Vlada je u sklopu paketa mjera donijela i Uredbu o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Pravo na nadoknadu imaju osobe koje obavljaju komercijalni prijevoz putnika koje su na temelju odredbi Pravilnika o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika.
Potpora iznosi 16 eurocenti po litri dizel goriva, mjera je vrijedna 11 milijuna eura, a koristi za prijevoznike su smanjenje troška obavljanja prijevoza do 3,7 posto prosječno, umanjenje gubitaka od povećanja cijene goriva i trenutne energetske krize, mogućnost ulaganja u nužnu modernizaciju voznog parka te zadržavanje vozača kao deficitarnog osoblja, kao i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge od strane županija, naveli su iz Vlade.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE
U fokusu
Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili
U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.
Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.
– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.
Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena
Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.
Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).
– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.
Stare se navike moraju mijenjati
Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.
O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.
– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.
Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.
U fokusu
Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?
Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.
Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.
Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.
Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.
To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.
Sportprije 7 sati
Nakon Hajduka, Domagoj Drožđek potopio i Rijeku u Varaždinu pred 2700 gledatelja
Život i društvoprije 8 sati
FOTO Zlatna kapljica Beretinec 2024.: čak 80 posto vina ocijenjena zlatom i srebrom
Život i društvoprije 9 sati
Vijeće za komunalnu prevenciju: krađe i teške krađe najveći problem za policiju u Varaždinskim Toplicama
U fokusuprije 11 sati
Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili
Zabava & Stilprije 13 sati
U Čakovcu se dosjetili “Tečaja heklanja u ritmu Rim Tim Tagi Dima”
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
