Povežite se s nama

Život i društvo

U kontinentalnom dijelu Hrvatske na čovjeka se najčešće prihvaća šumski krpelj koji uzrokuje Lajmsku bolest

Objavljeno:

- dana

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.

Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima, objavio je HZJZ.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.

Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti mjerama koje Vam donosimo u nastavku.

Zaštitite se od krpelja

Preporučene osobne mjere zaštite su:

  1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  2. Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  3. Hodajte obilježenim stazama.
  4. Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  5. Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
  6. Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
  7. Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
  8. Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
  9. Otuširajte se po povratku iz prirode.

Postupanje kod uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

Cijepljenje protiv KME

  • Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa.
  • Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.
  • Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.
  • O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Život i društvo

Kad se spoji ljubav prema trčanju i rodnom kraju: Organiziraju utrku uz Bednju da bi ukazali na važnost očuvanja prirode

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kad se spoje ljubav prema prirodi, rodnom kraju i sportskim aktivnostima mora nastati nešto dobro. Dokaz tome je manifestacija koja će se uskoro održati u Malom Bukovcu. Riječ je o drugom izdanju utrke Bednja – najduža hrvatska rijeka. Inicijatori su članovi Udruge Bube (Bukovečki begači) trče iz Malog Bukovca.

Utrka će se  održati 2. lipnja, a trčat će se dvije dionice, od 4,5 kilometara i od 12 kilometara, a u organizaciju se uključila i Općina Mali Bukovec. Specifičnost je da obje trail staze prolaze uz korito Bednje, a oni koji se odvaže istrčati dulju dionicu imat će prilike ovu rijeku pratiti skoro do ušća u Dravu.

Utrka je samo dio aktivnosti koje provodi ova Udruga sastavljena od nekolicine entuzijasta i zaljubljenika u prirodu i aktivan način života.

– Riječ ˝trče˝ u nazivu naše udruge ne simbolizira samo ovu aktivnost kojom se osobno bavim čitav život već je to kratica  – Tradicija, rekreacija, čuvanje, ekologija. Udrugu čine zaljubljenici u prirodu i tradiciju našeg kraja, ne nužno trkači, a ova utrka nam je samo jedna od aktivnosti – govori nam aktivni trkač Branko Leščak, koji je ljubav prema trčanju prenio na cijelu svoju obitelj.

Želja im je, kaže Leščak, potaknuti sumještane na aktivnost, ali i probuditi svijest o tome da treba u prirodi uživati, ali i cijeniti je te štititi.

– Prirodu smo dobili kao poklon, naš kraj krase tri rijeke – Bednja, Plitvica i Drava. Nažalost, Bednja kao najduža hrvatska rijeka koja se od izvora do ušća nalazi u Varaždinskoj županiji godinama je služila, a u nekim dijelovima još služi, kao kanal za otpadne vode. Nitko i ništa nam neće moći nadomjestiti onaj dio prirode koji uništimo – kaže Leščak.

Inače, Bednja koja je duga 133 kilometra, izvire kod Trakošćana u Hrvatskom zagorju i teče kroz mjesta: Bednja, Lepoglavu, Ivanec, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Ludbreg te se ulijeva u Dravu u Podravini kod Malog Bukovca. Zajedno sa Dravom čini zaštićeno bio područje pod nazivom “Europska Amazona”.

– Malobrojni smo i svjesni smo da ne možemo napraviti čuda, ali ako nekog potaknemo da se počne baviti bilo kakvom aktivnosti, trčanjem, hodanjem, bicikliranjem, vodenim sportovima, prvenstveno zbog vlastitog zdravlja, mi ćemo biti zadovoljni. Ove naše utrke nisu najveće, nisu najspektakularnije, nisu najteže, nisu zvučnim sponzorima pokrivene, ali želja nam je ponuditi sudionicima(trkačima, hodačima) lijep doživljaj kako za vrijeme utrke tako i nakon što trkači dođu do cilja – poručile su malobukovečke Bube i pozvale sve ljubitelje prirode i čistog zraka da dođu.

– Želimo ohrabriti sve da dođu. Ne trebate trčati, možete hodati jednom od označenih staza, navijati ili jednostavno uživati u okolišu – poručili su članovi Udruge Bube.

Nastavite čitati

Život i društvo

U Lepoglavi obilježen Dan oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatske kopnene vojske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatske kopnene vojske obilježen je 19. svibnja u Lepoglavi prigodnim programom kojeg su organizirali Grada Lepoglava i Udruga branitelji Hrvatske Lepoglava.

Svečanosti obilježavanja uz gradonačelnika Grada Lepoglave Marijana Škvarića pridružili su se državni tajnik brigadni general Zlatko Jakop, ujedno i izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general pukovnik Tihomir Kundid, voditeljica Područnog odjela Varaždin Snježana Hunjet, ujedno i izaslanica potpredsjednica Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, načelnik Općine Pušća Filip Bernardić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Robert Dukarić, ratni gradonačelnik Varaždina general Stjepan Adanić, načelnik PU međimurske Ivan Sokač te brojni članovi braniteljskih udruga.

Nakon misnog slavlja za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, kod spomen obilježja u Parku hrvatskih branitelja odana je počast 12-orici poginulih branitelja s područja Grada Lepoglave nakon čega je uslijedio defile centrom Lepoglave, do centralnog gradskog parka gdje je uz počasni pucanj kuburaša iz Kamenice i Višnjice službeno otvoren program obilježavanja Dana OSRH u Lepoglavi, ujedno i Dan otvorenih vrata Udruge branitelja Hrvatske.

Državni tajnik brigadni general Zlatko Jakop zahvalio se svima što su došli u Lepoglavu na obilježavanje Dana oružanih snaga RH poručivši kako je to obaveza nas koji smo živi da se prisjetimo onih koji su položili život za slobodnu Republiku Hrvatsku.

Zahvalama se pridružio i gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić te čestitao Dan oružanih snaga braniteljima i hrvatskim vojnicima.

– Naši branitelji stali su na branik naše domovine i svojim životima omogućili da danas, već skoro 20 godina, možemo obilježavati Dan oružanih snaga kada se prisjećamo hrabrosti i snage koju su imali kada je najviše trebalo. Zahvaljujući svojoj hrabrosti, odanosti i srcima ispunjenima ljubavlju prema Hrvatskoj, hrvatski su branitelji ostvarili pobjedu zahvaljujući kojoj danas imamo slobodnu Hrvatsku i njihova žrtva se nikada ne smije zaboraviti  – rekao je gradonačelnik Škvarić.

Kazavši kako je ovo prigoda da se prisjetimo kako su se stvarale hrvatske oružane snage i hrvatska kopnena vojska, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak , također, je čestitao svim pripadnicima oružanih snaga RH i pripadnicima hrvatske kopnene vojske njihov dan.

– U prostorijama udruge roditelja i udovica u Varaždinskog županiji na zidu postoji jedan pano na kojem je 175 fotografija naših poginulih kolega. Velika žrtva koju uvijek trebamo cijeniti, poštivati i na toj žrtvi stvarati bolju, prosperitetniju, sigurniju, sretniju i Varaždinsku županiju i našu domovinu  – dodao je župan.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je kako se ovim obilježavanjem čuvaju sjećanja na Domovinski rat, ali prije svega,  sjećanja na sve one koji su dali svoje živote za slobodu i mir hrvatskog naroda.

-Njima se trebamo pokloniti s pijetetom i odati im zasluženo priznanje i poštovanje. Danas često puta možemo čuti sintagmu kako se mi branitelji trebamo okrenuti budućnosti, a ne prošlosti. Međutim, povijest kao učiteljicu života ne smijemo ignorirati, jer je ona svjedok vremena i svjetlo istine – kazao je načelnik Glavnog stožera Kundid.

Program je nastavljen tribinom “Varaždinski kraj u Domovinskom ratu” te razgledavanjem izložbi fotografija i vojne opreme, predstavljanjem rada braniteljskih udruga i mogućnostima školovanja te rada u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a završen druženjem sudionika uz nastup Tamburaškog sastava Biseri.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje