Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždincima omiljeni zagorski mlinci postali novi proizvod zaštićen u EU

Objavljeno:

- dana

“Zagorski mlinci“ dobili su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije L 168 od 25. lipnja 2019. godine. Time su „Zagorski mlinci“ upisani u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićeni na području cijele Europske unije.

Iako smo najmlađa država članica Europske unije imamo čak 23 prehrambena proizvoda čiji smo naziv zaštitili oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u EU. Sada su i Zagorski mlinci na toj ponosnoj listi.

– Zaštita naziva je ponajprije priznanje kvalitete, tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. Koliko nam je važno očuvanje i zaštita hrvatskih autohtonih proizvoda najbolje govori činjenica da smo dan kada je prvi naš proizvod, Krčki pršut, dobio zaštitu naziva na EU razini proglasili Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Zemljopisno područje proizvodnje „Zagorskih mlinaca“ obuhvaća područje Hrvatskog zagorja odnosno cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije i rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko- zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine: Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica.

„Zagorski mlinci“ su pekarski proizvod pripremljen iz pšeničnog glatkog brašna tipa 550, vode i soli od kojih se radi tanko, izvaljano i ručno razvučeno tijesto debljine do 2,5 mm. Razvučeno tijesto se potom reže na komade pravokutnog oblika, koji se peku u dvije faze na  grijaćim pločama i suše do gotovosti.

Gotov proizvod „Zagorski mlinci“ je tanko, pečeno tijesto pravokutnog oblika s mogućim neravnim rubovima, bijelo-žute boje, ravne i mjestimično blago nadignute površine sa karakterističnim, mjestimice nagorenim ispupčenjima (mjehurima) svijetlo smeđe, smeđe do crne boje nastalim uslijed nadimanja tijesta tijekom pečenja.

Prije konzumacije „Zagorski mlinci“ se ručno lome u manje komade te preliju zakuhalom vodom nakon čega ih treba ostaviti da kratko odstoje. Potom se ocijede, tradicionalno začine vrućom mašću od pečenja te se mogu konzumirati.

Hrvatska sada ima 23 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Zagorski mlinci, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra i Paška sol. Za ove proizvode EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Proces zaštite naziva „Zagorski mlinci“ započeo je u rujnu 2016. godine, kada je Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.

Ministarstvo poljoprivrede je u travnju 2017. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva  „Zagorski mlinci“, a u lipnju iste godine  Europskoj komisiji je upućen zahtjev za registraciju naziva i na razini Europske unije.

Jednostavna receptura „Zagorskih mlinaca“ u kojoj su sadržani samo brašno, sol i voda prenosila se naraštajima u obiteljima Hrvatskog zagorja i zadržala do danas. Za prepoznatljiv izgled i lomljivu teksturu „Zagorskih mlinaca“ zaslužan je specifičan način pečenja tijesta na ravnim ili zaobljenim vrućim grijaćim pločama, koje traje svega nekoliko minuta.

Pečenje mlinaca na takvim pločama tradicionalan je način pečenja “Zagorskih mlinaca” baš kako se i nekada peklo na pećima u zagorskim kućama.

„Zagorski mlinci“ su proizvod koji se, nakon što je pripremljen, tradicionalno poslužuje uz pečeno meso peradi pa se tako u gotovo svim zapisima vezanim za način konzumacije „Zagorskog purana“, navodi da se poslužuje sa „Zagorskim mlincima“.

Oba proizvoda pripadaju najznačajnijim autohtonim proizvodima Hrvatskog zagorja te se nalaze gotovo u svim turističkim, gastronomskim i drugim publikacijama vezanim uz Hrvatsko zagorje, a zajedno čine prepoznatljivu kombinaciju- „glavno jelo“ Hrvatskog zagorja, najčešće nazvano „Zagorski puran s mlincima“.

Život i društvo

Maruševec: objavljen Javni poziv mladim obiteljima za ostvarivanje potpore za kupnju i adaptaciju stambenog prostora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Maruševec objavila je prvi ovogodišnji Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja, za koji je u općinskom Proračunu ove godine osigurano 55.000 eura.

Mlade obitelji s područja Općine Maruševec mogu ostvariti bespovratnu potporu kroz dvije mjere iz Programa demografskih mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Maruševec za 2024. godinu, i to za sufinanciranje adaptacije obiteljske kuće te za sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana.

Prijavitelji mogu ostvariti sufinanciranje za adaptaciju obiteljske kuće na području Općine Maruševec u iznosu do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 2000 eura, pod uvjetom da je adaptacija započela nakon završetka 2. Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja na području Općine Maruševec u 2023. godini.

Što se tiče sufinanciranja kupnje obiteljske kuće/stana, prijavitelji mogu ostvariti sufinanciranje u iznosu do 50 posto kupoprodajne cijene, a najviše 4.000,00 eura pod uvjetom da je kupoprodajni ugovor sklopljen nakon završetka 2. Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja na području Općine Maruševec u 2023. godini.

Općina Maruševec stvara uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji na svoje područje radi demografske obnove, povećanja broja stanovnika i ravnomjernog gospodarskog razvoja općine. Tome već sada svjedoči 50-ak obitelji kojima smo pomogli da dođu, ovdje ostanu graditi život, svoje obitelji i našu zajednicu. Vjerujemo da će ove i druge naše politike biti dodatni poticaj mladim ljudima za ostanak u našem kraju, imajući na umu da su upravo oni nositelji razvoja i presudni faktor povećanja nataliteta ističe načelnik Mario Klapša.

Javni poziv kao i svi potrebni dokumenti, nalaze se na Internet stranicama Općine Maruševec, a rok za prijavu na Javni poziv je 3. lipnja ove godine.

Nastavite čitati

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje