Povežite se s nama

U fokusu

Tko će ovaj tjedan od varaždinskih policajca dobiti poklon, a tko kaznu?

Objavljeno:

- dana

Policija u akciji

Varaždinska policija drugi tjedan ima pune ruke posla.

Na rasporedu su čak tri akcije u cilju bolje sigurnosti u prometu. Prvo će se u utorak fokusirati na bicikliste i pješake koji ne poštuju propise o vidljivosti u mraku, nego rano ujutro i navečer izlaze na cestu bez reflektirajućih prsluka, traka ili svjetla.

Policija daruje

Tridesetak policajaca će u cijeloj županiji zaustavljati prekršitelje, ali ih  neće kažnjavati nego – darivati. Za većinu će to valjda biti rijetka prilika kad će moliti Boga da ih zaustavi policija jer će dobiti reflektirajuće prsluke i besplatna svijetla za bicikl.

Tako će se – vjeruje Danijel Posavec, načelnik varaždinske Prometne policije – dodatno povećati šanse da ova godina ostane upamćena po najmanjem broju stradalih biciklista, koji su unesrećeni jer ih vozači nisu vidjeli. Lani ih je tako stradalo 60, od čega njih devetero s teškim tjelesnim ozljedama. Godina ranije je bila i gora: dva biciklista su iz tog razloga poginula.

Načelnik Posavec vjeruje da su za ovaj trend pada zaslužne učestale policijske akcije edukativnog karaktera. – Došlo je vrijeme magle i ranijeg pada mraka, a sve to utječe na znatno slabiju vidljivost pa je sad pravo vrijeme ta akciju – kaže načelnik.

Akcija će se održati ujutro od 6 do 10 sati i navečer, od 20 do 23 sata.

Gospodarska ulica – najopasnija

Već dan kasnije, u utorak, policija će provesti cjelodnevni nadzor na cestama. To znači da će 24 sata na ulicama biti policajci sa svim uređajima za kontrolu brzine koji su im na raspolaganju. Brzina će se kontrolirati na dionicama koje su predložili građani. Svi su imali priliku policiji na mail poslati prijedloge koje bi to ulice trebalo bolje iskontrolirati. Zahvaljujući takvom pozivu, policajci su otkrili još nešto: definitivno najopasnija cesta zbog prebrzih vozača je cijela duljina Gospodarske – od KTC pa skroz do Peveca, ali i dalje, kroz Kućan Marof, kad ulica mijenja ime u Varaždinsku.

-Znali smo da je ta ulica problematična, a građani su to ponovno potvrdili. Problem se pod hitno mora riješiti, a o načinu ćemo se još dogovoriti – rekao je Danijel Posavec.

Ovaj tjedan intenzivnog „druženja“ s vozačima, biciklistima i pješacima, županijski policajci će završiti u subotu akcijom „Alkohol“. Tu će im u pomoć priskočiti i susjedi iz krapinske Policijske uprave.

Izvor:
Foto:

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje