Povežite se s nama

U fokusu

Habijan bi sveučilišni centar, Čehok ne bi sluge i sobare, Štromar bi prijelaz kod Kućanske rampe

Objavljeno:

- dana

Svečana sjednica Grada Varaždina

Varaždin kao sveučilišni centar, poduzetnička oaza, grad kulture i hrvatski lider u pojedinim granama. Ovakvu budućnost su Varaždinu na svečanoj sjednici povodom Dana grada predvidjeli i poželjeli svi govornici na priredbi u HNK-u.

Rođendan Varaždinu su na blagdan zaštitnika grada, sv. Nikole, došli čestitati svi županijski načelnici i gradonačelnici,  kulturna, politička i vjerska elita grada i županije te izaslanici mađarskog i japanskog veleposlanika.

Domaći političari na funkcijama u Zagrebu – Predrag Štromar i Josip Križanić – prenijeli su čestitke predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića i Hrvatskog sabora. Posebni gosti su bili vukovarski gradonačelnik Ivan Penava – koji je sa gradonačelnikom Čehokom potpisao Povelju o prijateljstvu dvaju gradova – i velika varaždinska operna diva Ruža Pospiš Baldani, koja je odlučila 55. godišnjicu svog umjetničkog rada proslaviti doma, u Varaždinu.

Povratak centra sjevera

Gostima je dobrodošlicu poželio predsjednik Gradskog vijeća, Damir Habijan. On je nekolio puta naglasio da si Varaždin ne „može priuštiti nečinjenje“ i da Gradsko vijeće nije politička arena nego središte kreiranja života u gradu.

– Moramo raditi bez podmetanja, zavisti  i osobnih interesa – rekao je Damir Habijan, koji Varaždin u budućnosti vidi kao sveučilišni centar.

– U grad se treba vratiti sjedište Sveučilišta sjever, povratak dopisništva HRT-a i drugih medijskih kuća koji su odselili iz grada i Varaždin treba opet biti centar Sjeverozapadne Hrvatske. Treba stvoriti uvjete za investitore. Grad ih ne  može prisiliti na isplatu većih plaća, ali može osigurati pozitivnu poduzetničku klimu koja će im omogućiti da to naprave sami. Problem je što smo mi grad radne industrije koja generira niske plaće i trebamo se okretati novim tehnologijama, zelenoj industriji i IT sektoru – rekao je Damir Habijan i zaključio da će bez jedinstva sve to biti nemoguće ostvariti.

Ljudi između čovjeka i Boga

Jednako o svemu misli i gradonačelnik Ivan Čehok, koji je svoj petominutni govor posvetio herojima. Na to su ga inspirirali gosti iz Vukovara, koji su u grad stigli sa gradonačelnikom Ivanom Penavom kako bi dvojica gradonačelnika potpisala Povelju o prijateljstvu.

– Heroji su na grčkom Heros – ljudi između čovjeka i Boga. Oni koji uspiju prijeći vlastite granice i tjerati sebe i svijet dalje. Imali smo ih u ratu, a trebaju nam i u miru – rekao je gradonačelnik i naglasio da više nema izgovora za neuspjeh. – Više ne ovisimo u Budimpešti, Beču, Beogradu, ali niti Bruxellesu pa niti ne možemo njih kriviti za naše (ne) uspjehe. Sami sebi možemo biti najveći neprijatelji ako budemo kao sluge i sobari, koji ne prepoznaju heroje – rekao je gradonačelnik.

I on je kao i Damir Habijan istaknuo Varaždin kao buduće studentsko središte i najavio završetak Informatičkog kampusa, koji osam godina stoji i Kampusa Sveučilišta sjever. Kao projekte koji predstoje, gradonačelnik je naveo aglomeraciju, biciklističke staze, Tehnološki park II, stanogradnju…

– Ako nam bude teško, prisjetimo se Vukovara – zaključio je Ivan Čehok.

Izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Josip Križanić je rekao ono što stalno i ponavlja: – Varaždin nije centar regije, nego hrvatski lider u puno stvari i trebamo ishoditi da se to pravedno i vrednuje.

Gdje je bio Čačić?

Bivši varaždinski župan, a danas ministar graditeljstva i potpredsjednik Hrvatske Vlade, Predrag Štromar je rekao kako sjever sad ima dvoje ljudi u Vladi i šest saborskih zastupnika koji trebaju pomoći građanima sjevera da idu naprijed.

Predrag Štromar je spomenuo i konkretan projekt, rješenje prijelaza Kućanska rampa i rekao da se on mora završiti u ovom mandatu.

Ministar Štromar je najavio već dogovorene sastanke gradonačelnika Ivana Čehoka s vodstvom velikih hrvatskih tvrtki.

Od svih dobronamjernih čestitara koji su bili na sjednici u HNK, više je pozornosti izazvao onaj koji nije došao – župan Radimir Čačić.Istina, u gledalištu su sjedili njegovi najbliži suradnici, ali župan je poznat kredovan gost na proslava svih dana općina i gradova pa je izostanak bio uočljiv.

Njega nije bilo na sjednici, niti je bilo tko spomenuo razlog izostanka župana Varaždinske županije svečanoj proslavi Dana Grada Varaždina.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje