Povežite se s nama

U fokusu

Sveučilište Sjever mora imati ista prava kao i sva ostala sveučilišta

Objavljeno:

- dana

REFORMISTI O SVEUČILIŠTU SJEVER

– Sveučilište Sjever je danas jedino sveučilište koje nije u potpunosti financirano iz državnog proračuna.

Stoga mi, u Narodnoj stranci – reformisti imamo dva zahtjeva prema aktualnoj Vladi: prvi je da se Sveučilištu Sjever osigura financiranje za sljedeću godinu, a drugo je da se prihvati naša zakonska incijativa da se Sveučilištu Sjever osigura status javne ustanove čime bi se ono izjednačilo sa statusom svih ostalih sveučilišta u Hrvatskoj. Ovo je jedna pozitivna incijativa i zato pozivam župana i gradonačelnika, jer je to, naravno, i njihov posao, te sve političke opcije, naročito one koji participiraju u vlasti, da se konačno zauzmu za ovu regiju i kraj – rekla je Natalija Martinčević, potpredsjednica Narodne stranke – reformisti i saborska zastupnica na jutrošnjoj konferenciji za novinare u Varaždinu.

Župane, gradonačelniče, dajte se zauzmite za ovaj kraj!

Martinčević je podsjetila da je u rujnu 2012., kada je osnovano Sveučilište Sjever, smatrala kako je to jedan od dugoročno najvažnijih projekata za Varaždin, Varaždinsku županiju i sjevernu regiju. Stoga za nju i reformiste nije upitno postojanje Sveučilišta Sjever. 

– Prosjek visokoobrazovanih i više obrazovanih u Zagrebu je 30 %, u Hrvatskoj 18 %, a u Varaždinskoj županiji 10,5 %. To su jasni pokazatelji da Varaždin, Varaždinska županija i naša regija koja broji 650.000 ljudi mora imati svoje sveučilište i da država mora stati iza njega – poručila je Martinčević.

Njezin kolega Igor Klopotan, potpredsjednik gradske organizacije reformista, koji je predavač na Sveučilištu Sjever i predstavnik radnika u Sindikatu znanosti podsjetio je da mnogi nemaju mogućnost ići studirati u Zagreb i druge sredine, što je jedan od razloga da u Varaždinu imamo jako sveučilište dostupno svima.

– Sveučilištu Sjever ima nešto više od 3000 studenata na 11 studijskih programa u sveučilišnim centrima Varaždin i Koprivnica. Trenutno ima 120 zaposlenih, oko 200 vanjskih suradnika, a 30 zaposlenika sufinancira se doktorski studij – rekao je Klopotan. 

No, je li upitan daljnji rad Sveučilišta Sjever ako se ne promijeni način finaciranja od strane države?

– Sveučilište bez financija, naravno, da ne može funkcionirati i upravo zato mi smo u pravo vrijeme pokrenuli inicijativu koja je usmjerena prema tome da se Varaždinu osigura ono što ima i Pula, i Dubrovnik i Zadar i puno manji gradovi od Varaždina – poručila je Martinčević i dodala da će do kraja ovog mjeseca u saborsku proceduru uputiti zakonski prijedlog o promjeni statusa Sveučilišta Sjever.

Bivši rektor Bjeliš podcjenjuje

– Izjave bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša da baš svaka sredina ne mora imati svoje sveučilište su toliko podcjenjivačke prema našim ljudima, prema našoj djeci, našim studentima i na kraju krajeva prema našem Varaždinu i našoj regiji. I kada se prisjetimo one silne strasti da varaždinsko kazalište ne dobije nacionalni status, pa sad ista situacija sa Sveučilištem Sjever, tada nam je jasno da ova regija konačno treba dobiti lidere i stranku koja će se za nju boriti, i to je Narodna stranka – reformisti – poručila je Natalija Martinčević.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje