Povežite se s nama

Kultura

Viša kustosica Janja Kovač: “U našim je zbirkama puno prekrasnih predmeta, a svaki krije zanimljivu priču”

Objavljeno:

- dana

Iz Muzeja Međimurja prije koji je tjedan stigla prekrasna vijest: Janja Kovač, muzejska djelatnica od 2015. godine i kustosica Etnografskog odjela Muzeja promaknuta je u zvanje više kustosice. Odluku je donijelo Ministarstvo kulture i medija uz preporuku Hrvatskoga muzejskog vijeća. Svi koji prate Janjin rad svjesni su činjenice da se radi o zaljubljenici u svoj posao.

– Na studiju etnologije obrazuju nas uz primisao da ćemo raditi u muzeju, to je jedna od prvih stvari koja se spominje u tom kontekstu. Međutim, s obzirom na to da u muzejima zapravo postoji prilično ograničen broj mjesta, smatrala sam da bi se moja karijera mogla razvijati u pravcu drugog područja koje sam diplomirala – južne slavistike. Nakon fakulteta provela sam godinu dana u Sloveniji te sam dosta počela putovati. Tada su mi roditelji predložili da nešto vremena provedem kod kuće. U to vrijeme postojala je mjera tzv. stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa te sam u Muzej Međimurja primljena upravo putem te mjere, misleći da ću ostati tu godinu dana.

U međuvremenu se oslobodilo radno mjesto na poziciji voditeljice etnografskih zbirki: javila sam se na natječaj i dobila posao na neodređeno. U tom je trenutku za mene to postalo realnošću – objašnjava Janja.

Suradnja prirodna

Dodaje da u retrospektivi njezin put izgleda idealno – zaposlila se ubrzo nakon završetka fakulteta, devet mjeseci kasnije dobila ugovor na neodređeno i s tek 32 godine postala višom kustosicom, dok mnogim njezinim kolegama nije uspjelo ni pronaći posao u struci.

– Moj je prvotni plan bio još malo proputovati inozemstvo i vidjeti što se sve nudi. I dalje želim surađivati s kolegicama i kolegama izvan Hrvatske, no unutar sustava, u smislu stručnog usavršavanja. Malena smo zajednica, a mnogi dijelovi baštine postoje u raznim krajevima svijeta pa suradnja dolazi prirodno.

Primjerice, sokolarenje iz Hrvatske je nedavno upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva zajedno sa sokolarenjem iz još 24 države. U tom smislu Hrvatska i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili inicijatorom upisa, dijele zajedničku baštinu, što je fascinantno – ističe viša kustosica.

Smatra da ima mnogo sreće i što Muzej djeluje u dobro razvijenom kraju, što je institucija dobro posložena, a radna okolina jako poticajna.

– Imamo izvrsno vodstvo, koje prati naše interese. U našim postavima, odnosno zbirkama puno je prekrasnih predmeta, od kojih svaki krije zanimljivu priču. Tu moram spomenuti i jednu manje poznatu činjenicu: u prosjeku je na svjetskoj razini u muzejima izloženo samo 3 do 5 % korpusa predmeta koje pojedini muzej posjeduje, to jest neizloženih je 95 % predmeta!
S jedne strane to je velika šteta, no s druge su strane ustanove ograničene prostorom, a nisu ni sve stvari spremne za prezentaciju. U Muzeju Međimurja većina predmeta također nije izložena, no o njima povremeno pišemo ili ih digitaliziramo pa na taj način prezentiramo javnosti – rekla nam je etnologinja.

Prijateljstvo i baština

U Međimurju je zapažena i Janjina suradnja s kolegicom etnologinjom Leom Šprajc.

– Upoznala nas je Lidija Bajuk. Školovanih etnologa u Međimurju je malo pa ne čudi što prije ili kasnije u radu “naletimo” jedni na druge. Povezale su nas zajedničke teme, sprijateljile smo se i s vremenom se izrodila ideja da pišemo o etnografskim temama koje nas zanimaju. Već neko vrijeme razmišljamo i da se tekstovi koje smo objavljivale na Facebook stranici “Ve – iz pera znatiželjnih umova” konceptualno objedine i izađu u formatu knjige.

Kao posebnost međimurske baštine Janja izdvaja međimursku popevku.

– Svi mi imamo folklor, nošnje i razna druga narodna blaga, no popevka je nešto posebno upravo stoga što je kod nas prenošena usmenom predajom, a potom zapisana, u čemu je pionir bio Vinko Žganec. To zapravo imaju malobrojne zajednice, a upravo nas popevke povezuju s drugim slavenskim i indoeuropskim narodima – iz njih se pravilnom metodologijom svašta može iščitati – zaključuje Janja.

O Janji Kovač

Viša kustosica Janja Kovač osnovnu školu završila je u Donjoj Dubravi, a Gimnaziju Josipa Slavenskog u Čakovcu. Studirala je etnologiju i južnoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju prvu zapaženu izložbu – “Ljudstvo moje Međimursko, imaš blaga i bogatstva” – postavila je svega dvije godine nakon zaposlenja u Muzeju.

Radila je na snimanju sedam filmova o nematerijalnoj baštini Međimurja. Autorica je hvaljenoga stalnog postava “Minijature” u Muzeju Riznica Međimurja, a s kolegicom Marijom Mesarić iz Muzeja grada Koprivnice uredila je izložbu “Tibeti u Međimurju i Podravini”.

Inicijatorica je i sudionica znanstvenih skupova i stručnih predavanja te autorica popularnih, stručnih i znanstvenih radova. Do prošle su godine u Regionalnom tjedniku u formi kolumne objavljivani njezini i Leini tekstovi sa spomenute stranice “Ve”, uz vrlo pozitivnu reakciju medijske publike.

Kultura

Srijeda u Muzeju donosi nastavak iznimno zanimljivog programa “Prošlost Varaždina u filmskim zapisima“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon ljetne stanke „Srijeda u muzeju“ nastavlja se programom Prošlost Varaždina u filmskim zapisima (II.).

Riječ je o projekciji kratkih filmova snimljenih u produkciji Filmskih novosti u Beogradu na području Varaždina i okolice od kraja Drugoga svjetskog rata do 80-ih godina prošlog stoljeća.

Filmovi su šarolikoga tematskog spektra: od politike, vojske, gospodarstva, sporta, medicine i lovstva pa sve do kulturnih znamenitosti Varaždinske županije. Među njima je i filmski zapis iz 1959. s prikazom Franje Košćeca i njegove zbirke kukaca kao zametka Entomološkog, odnosno kasnije Prirodoslovnog odjela GMV-a.

Projekcija ovih filmova svojevrsni je nastavak programa održanog u ožujku ove godine, kad su prikazani filmski zapisi nastali od Prvoga svjetskog rata do 1945., za što je Gradski muzej Varaždin otkupio prava od Jugoslavenske kinoteke u Beogradu.

Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Ovom prigodom Gradski muzej Varaždin (ponovno) poziva sve koji imaju stare filmske zapise vezane uz područje Varaždina i okolice da ih donesu u Muzej, gdje će se kao dragocjeni dokumenti prošlosti digitalizirati i sačuvati za buduće naraštaje.

Nastavite čitati

Kultura

“Podrum ponedjeljkom“: Mirna Štambuk varaždinskoj kulturnoj javnosti predstavlja se izložbom fotografija  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izložbom fotografija „Sanjarenje o prostorima sjećanja“ autorice Mirne Štambuk, nastavlja se peta sezona Vaniminog programa „Podrum ponedjeljkom“. Otvorenje izložbe će biti u ponedjeljak, 9. rujna u 19 sati.

„Sanjarenje o prostorima sjećanja“ naziv je izložbe fotografija Mirne Štambuk. Tim se poetskim fotografskim ciklusom mlade autorice, nakon kraće ljetne pauze nastavlja peta sezona programa izložbi što ga pod nazivom Podrum ponedjeljkom u podrumu Centra za mlade i nezavisnu kulturu P4 u Varaždinu organizira varaždinski Filmsko-kreativni studio VANIMA.

Karlovčanka koja trenutno živi u Varaždinu i studira na Sveučilištu Sjever, izložbom u CZM P4 promatrača upoznaje s fragmentima svojih uspomena. Većina fotografija snimljena je analognim fotoaparatom, no autorica je djeliće sjećanja zabilježila i digitalno.

O proživljenom i viđenom Mirna Štambuk ne priča nam na način biografa ili povjesničara, već odabire poetski pristup.

Sanjarenje o tim, objektivom zabilježenim trenucima, sada već uspomenama, daje joj mogućnost da ponekad svjesno, ali često i nesvjesno obilazi i prekoračuje tehnička i kompozicijska fotografska pravila i norme. Urbani krajolici, slučajni prolaznici, nekonvencionalni portreti prijatelja, eksterijeri i interijeri, izmjenjuju se na fotografijama kojima nas Mirna Štambuk nastoji uvesti u snoviti svijet svojih intimnih uspomena.

Dvadesetak fotografija-sanjarenja kojima nam ona predstavlja svoj život, istovremeno su poziv promatraču na nastavak sanjarenja koje ih je i stvorilo. Sanjarenje, mašta odnosno imaginacija je, kako kaže Gaston Bachelard, najveća snaga ljudske prirode.

Imaginacija nas, u svom živom djelovanju, istovremeno odjeljuje od prošlosti i stvarnosti. Ona se otvara prema budućnosti. A ta će budućnost koja očekuje mladu autoricu nakon njene prve izložbe postavljene u podrumu CZM u Varaždinu, u fotografskom i stvaralačkom smislu, nedvojbeno iznjedriti zanimljive i intrigantne radove.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje