Gradonačelnik Bosilj žestoko odgovorio županu, a čak je poslao i nalaz svog “gama testa”
Buran je danas bio aktualan sat Skupštine Varaždinske županije, a neke od tema su bile koliko tko pije, barske tučnjave...
U fokusu
Odluka o stečaju Stanoinga kroz tri dana
Trgovački sud u Varaždinu
Treba li ili ne otvoriti stečajni postupak nad poduzećem s (uglavnom) jednim zaposlenikom čiji je račun u blokadi gotovo dvije godine, pa i njegovi pravni zastupnici priznaju da postoje uvjeti za stečaj sukladno Stečajnom zakonu, ali i upozoravaju da za stečaj postoji bitna negativna pretpostavka – novi prijedlog za predstečajnu nagodbu, premda je Nagodbeno vijeće FINA-e već odbacilo dva takva prijedloga te sudu nedvosmisleno poručilo da nema „nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“? Ova (jednostavna) dvojba ostala je nerazriješena nakon ročišta održanog na varaždinskom Trgovačkom sudu gdje je trebalo utvrditi postoje li ili ne uvjeti za otvaranje stečajnog postupka nad Stanoingom.
Kako je podsjetila sutkinja Marija Levanić-Škerbić, mjera osiguranja zabrana raspolaganja imovinom Stanoingu izrečene su još u lipnju, kada je imenovana i privremena stečajna upraviteljica Sanja Kraljek koja je u petak dala izvješće o radu i naknadnim poslovnim aktivnostima nekada najvećeg investitora u stanogradnji i upravitelja zgrada na području sjeverozapadne Hrvatske.
– Stanonig je do 2011. godine uspješno poslovao s dobiti i podmirivao sve obveze, osim prema poreznoj upravi koja je u prosincu te godine blokirala račun poduzeća. Zatim kreće blokada i banaka te dolazi do trajne nesposobnosti plaćanja, odnosno insolventnosti, rekla je uvodno Kraljek.
Stanoing je, kako je dodala, ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti 153 milijuna kuna, od čega se 12 milijuna odnosi na građevinske objekte, a ostalo na „materijalnu imovinu u pripremi“. Vrijednost kratkotrajne imovine iznosi 120 milijuna kuna, od čega tridesetak otpada na potraživanja od povezanih poduzetnika i kupaca, a čak 89 milijuna na zalihe. Tu se gotovo isključivo radi o „proizvodnji u tijeku“, odnosno nedovršenim i neprodanim stanovima.
– To su podaci iz bilance poduzeća na dan 31. prosinca prošle godine koju je provjerio revizor. Procjena nije napravljena, pojasnila je Kraljek.
Napomenula je da Stanoing ima i 272 milijuna kuna obveza. Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, prema bilanci, iznose 81 milijun kuna. Kratkoročne 161 milijun kuna,od čega prema dobavljačima 48 milijuna kuna, a isto toliko i bankama, dok ostalo otpada uglavnom na predujmove, depozite i slično. Porezni dug je blizu osam milijuna, a ostale kratkoročne obveze iznose 16 milijuna kuna.
– Obveze prema vlasnicima su 20 milijuna kuna. Međutim, nakon sastavljanja izvješća došlo je do promjene stanja tih obveza Stanoinga jer se Eduard Brumen odrekao dobiti, a Denis Pavlic prava na nagradu, tako da su spomenute obveze smanjene za 11,7 milijuna kuna, naglasila je privremena stečajna upraviteljica dodavši da su time i ukupne obveze društva pale na 261 milijun kuna.
Kraljek je također upozorila da je Stanoing podnio tri prijedloga za predstečajnu nagodbu zbog koje je u rujnu zaposleno desetak djelatnika, ali nije mogla predočiti ugovore o radu za koje je rekla da nisu – bitni, ali da je sve po zakonu!? Dva prijedloga su odbačena, dok se o trećem FINA nije očitovala niti je javno objavljen.
– Nesporno je da je Stanoing trajno nesposoban za plaćanje, a tražbina predlagatelja Zagorje-Tehnobetona od 24 milijuna kuna je vjerojatna. U stečaju bi, međutim, došlo do rasprodaje imovine, dok predstečajna nagodba omogućava rješavanje vjerovnika, ustvrdila je Kraljek izrazivši žaljenje što već kod prvog prijedloga nije predana potrebna dokumentacija.
Naglasivši da nema zapreke za otvaranje stečaja, pravna zastupnica predlagatelja Dina Galić upozorila je da su odbačena već dva Stanoingova prijedloga za predstečajnu nagodbu, od čega jedan i pravomoćno.
– Nije sporno da postoje načelni uvjet za stečaj: insolventnost i vjerojatnost tražbine. No postoji i i bitna negativna pretpostavka za otvaranje stečaja, a to je treći prijedlog za predstečajnu nagodbu iz srpnja koji je podnijet nakon izmjena Zakona o predstečajnoj nagodbi. Zakon nije propisao koliko se puta može podnijeti prijedlog za nagodbu i imam primjere odgoda ročišta dok takvi prijedlozi nisu riješeni, rekao je pravni zastupnik Stanoniga Nenad Slunjski dodavši da se o trećem prijedlogu za nagodbu FINA nije izjasnila niti ga javno objavila.
Naglasivši da negativna pretpostavka ne postoji, pravna zastupnica predlagatelja stečaja upozorila je da je Stanoing nakon izmjena zakona imao mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom, ali to nije učinio te je time slučaj pravomoćno riješen jer se ne može odlučivati o presuđenoj stvari. Posebno je napomenula da je drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija odbacilo žalbu Stanoinga na odluku o odbacivanju prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe nakon stupanja na snagu izmjena zakona. Osim toga, ukazala je na javno objavljeni odgovor FINA-e varaždinskom Trgovačkom sudu od 27. rujna da „nema nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“.
– FINA se ne snalazi u novim okolnostima. Za nju je vrijeme stalo jer ne uzima u obzir izmjene zakona, reagirao je pravni zastupnik Stanoinga naglasivši da bi se FINA morala očitovati i o trećem prijedlogu kojeg je trabala objaviti, dok je direktor Stanoinga Denis Pavlic dodao da je zbog potonjeg FINA-u prijavio USKOK-u.
Međutim, kako je upozorila pravna zastupnica predlagatelja, FINA je u odgovoru na poseban upit zašto nije pokrenula stečajni postupak nad Stanonigom nakon odbacivanja prijedloga za stečaj pojasnila da je stečaj već pokrenut temeljem prijedloga Zagorje-Tehnobetona.
Nakon svega, sutkinja nije donijela odluku o (ne)otvaranju stečaja, već je istu najavila kroz tri dana. Ukoliko sud ne otvori stečaj ni tada, a FINA je rekla očigledno svoje, postavlja se pitanje što će biti sa Stanoingom? Tko će odgovarati za štetu koja nastaje tijekom blokade koja bi, u slučaju neotvaranja stečaja, mogla potrajati godinama?
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
U fokusu
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
U fokusu
Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Život i društvoprije 10 sati
Primalje Županijske bolnice Čakovec dale odgovore na sva pitanja u vezi poroda i babinja
Crna kronikaprije 11 sati
Varaždin: motorist (34) ozlijeđen kada je preticao kolonu te udario u auto
Život i društvoprije 12 sati
Očistite bicikle i podmažite lance jer u subotu se u Sračincu održava biciklijada
Kulturaprije 13 sati
U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“
U fokusuprije 14 sati
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
