Povežite se s nama

Život i društvo

Ova je godina rekordna po broju izleženih ptića bijele rode

Objavljeno:

- dana

Javna ustanova “Priroda Varaždinske županije” zadužena je za praćenje populacije roda na području Varaždinske županije. Pitali smo ih koliko i gdje ima najviše gnijezda bijelih roda na navedenom području.

Roda je zakonom strogo zaštićena vrsta koja voli vlažna riječna područja, zbog čega se najveći broj njezinih gnijezda u Hrvatskoj nalazi u dolinama Save, Drave, Lonje i Česme.

Prema podacima koji smo dobili, ova je godina rekordna po broju ptića koji su se izlegli.

– Na području Varaždinske županije dosad je evidentirano 50-ak gnijezda bijele rode, pri čemu sva gnijezda nisu redovito aktivna. Tijekom 2022. godine evidentirali smo 28 aktivnih gnijezda bijele rode, odnosno gnijezda u kojima se gnijezdila bijela roda. Gnijezda su evidentirana u Gradu Ludbregu (u naseljima Selnik, Sigetec Ludbreški i Čukovec), Gradu Ivancu (u naseljima Stažnjevec i Ivanec), Gradu Novom Marofu (u naseljima Novi Marof i Podevčevo), Gradu Varaždinskim Toplicama (u Tuhovcu), Općini Martijanec (u naseljima Hrastovljan, Vrbanovec, Martijanec i Poljanec), Općini Jalžabet (u naseljima Novakovec i Kelemen), Općini Maruševec (u Novakima i Maruševcu), Općini Mali Bukovec (u naseljima Mali Bukovec i Novo Selo Podravsko), Općini Veliki Bukovec (u naselju Kapela Podravska), Općini Sveti Đurđ (u naselju Hrženica), Općini Trnovec Bartolovečki (u mjestu Zamlaka), Općini Gornji Kneginec (u naselju Turčin), Općini Bednja (u mjestu Bednja), Općini Sračinec (u Sračincu), Općini Petrijanec (u Petrijancu), Općini Vidovec (u naselju Tužno) i Općini Beretinec (u Črešnjevu). Najviše aktivnih gnijezda tijekom 2022. godine zabilježeno je u naselju Sigetec Ludbreški, dva gnijezda. Gledajući posljednje četiri godine, najviše aktivnih gnijezda zabilježeno je 2019. i 2020. godine, ukupno 29, dok je najviše mladih ptića zabilježeno upravo ove, 2022. godine, i to njih 54 – objasnili su iz JU-a “Priroda Varaždinske županije”.

U evidentiranim aktivnim gnijezdima u naselju Sigetec Ludbreški tijekom ove godine zabilježene su po dvije mlade rode u svakom gnijezdu, dakle ukupno četiri ptića.

U aktivnim gnijezdima bijele rode tijekom 2022. godine većinom su zabilježene po jedna ili dvije mlade rode u svakom gnijezdu, dok su po tri mlade rode ove godine zabilježene u aktivnim gnijezdima u Bednji, Selniku, Petrijancu i Tužnom.

Gniježđenje bijele rode u ovoj ustanovi na ovako detaljan način prate od 2019. godine, pa se za usporedbu podataka može uzeti samo razdoblje od 2019. do 2022. godine.

Tijekom 2021. godine na području Varaždinske županije zabilježeno je nešto manje aktivnih gnijezda bijele rode, ukupno 26, dakle dva gnijezda manje. I lani najviše gnijezda, također dva, bilo je u Sigecu Ludbreškom. U njima je, za razliku od 2022. godine, bilo nešto manje roda; u jednom su gnijezdu bile dvije mlade rode, a u drugom samo jedna.

Za razliku od 2022. godine, tijekom 2021. godine nisu bila aktivna gnijezda u Vrbanovcu i Martijancu, nije evidentirano gnijezdo u Črešnjevu, ali je bilo aktivno gnijezdo u Lunjkovcu (Općina Mali Bukovec), što su u konačnici dva aktivna gnijezda manje.

Naknada

Pravne i fizičke osobe koje imaju gnijezdo bijele rode na gospodarskim i drugim objektima u svom vlasništvu imaju pravo na dobivanje naknade u iznosu od 700 kuna godišnje po gnijezdu bijele rode. Ta je naknada namijenjena održavanju krovišta, a u jednakom iznosu od 50 % financiraju je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Varaždinska županija.

– Na području Varaždinske županije evidentirano je ukupno sedam gnijezda bijele rode koja se nalaze na krovovima objekata, i to u naseljima Novi Marof, Sračinec, Maruševec, Klenovnik, Ivanec, Donja Voća i Bednja. Od njih su tijekom ove godine bila aktivna gnijezda u Sračincu, Maruševcu, Ivancu i Bednji, dakle ukupno četiri, što znači da će naknadu primiti četiri vlasnika – rekli su iz JU-a “Priroda Varaždinske županije”.

Kako pomoći?

U slučaju pronalaženja ozlijeđene bijele rode građani se za pomoć uvijek mogu obratiti JU-u “Priroda Varaždinske županije”, odnosno njihovu čuvaru prirode, a mogu se obratiti i jednom od najbližih oporavilišta za divlje životinje u Zagrebu (AWAP – Udruga za zaštitu divljih životinja, Zoološki vrt grada Zagreba, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

– Jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje, u kojima se o njima privremeno skrbi radi omogućavanja njihova povratka u prirodu, odnosno one jedinke koje su nesposobne za povratak u prirodu ondje borave trajno. Također, s obzirom na to da je bijela roda strogo zaštićena vrsta, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode svaka je osoba dužna prijaviti pronalaženje ozlijeđene, usmrćene ili slučajno uhvaćene strogo zaštićene životinjske vrste, pa tako i bijele rode, putem obrasca za dojavu na poveznici na stranici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode ili telefonski na 112, najkasnije u roku od 24 sata na način kako je to predviđeno u okviru sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja – jasni su iz JU-a “Priroda Varaždinske županije”.

Zašto se kaže da rode donose djecu?

U zapadnim kulturama roda je simbol rađanja. Legenda da roda donosi bebe vjerojatno je nastala u sjevernoj Europi jer se rode onamo vraćaju nakon devet mjeseci. To se povezuje i s povratkom roda u proljeće, vrijeme buđenja i obnove prirode. Također, briga roda za svoje mlade u visokim gnijezdima stvorila je rasprostranjen simbol ove ptice koji se povezuje s roditeljskom brigom.

Od davnina se vjerovalo da rode donose sreću, plodnost i prosperitet obitelji. Zato su ih ljudi ohrabrivali da se gnijezde na njihovim domovima i čak su im gradili gnijezdo, nadajući se da će ga izabrati i ostati s njima.

Život i društvo

Učenička zadruga „Sunce“ Gospodarske škole pobjednik 27. smotre učeničkih zadruga Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Između 26 osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije, čije učeničke zadruge su se 3. svibnja predstavile na XXVII. smotri učeničkih zadruga Varaždinske županije održanoj u Gospodarskoj školi Varaždin prvo mjesto odnijela je učenička zadruga škole domaćina „Sunce“.

Drugo mjesto pripalo je Učeničkoj zadruzi „Jabuka“ OŠ Martijanec, dok su treće mjesto osvojili članovi Učeničkoj zadruzi „Jurek“ iz Osnovne škole Sveti Đurđ.

Ujedno održan je i 9. sajam vježbeničkih tvrtki na kojom je sudjelovalo 28 vježbeničkih tvrtki, a s obzirom na goste iz Bosne i Hercegovine, sajam je ove godine poprimio i međunarodni karakter. U kategoriji „Predstavljanje i vizualni identitet tvrtke“ prvo mjesto pripalo je vježbeničkoj tvrtki Citronis d.o.o. iz Gospodarske škole Varaždin, dok je u kategoriji „Prodajni razgovor“ najbolja bila vježbenička tvrtka Campagnula Design d.o.o. iz Srednje škole Antuna Branka Šimića iz Gruda.

Otvorenju Smotre prisustvovali su zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr.sc. Miroslav Huđek, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije Daniela Perić i ravnateljica Gospodarske škole Varaždin mr. sc. Jasminka Kelemen.

Zamjenica Zagorec tom je prigodom naglasila kako je Varaždinska županija nadaleko poznata po svojoj posvećenosti obrazovanju te podupire rad svojih učenika.

– Tome u prilog ide i ova smotra, ali i sajam vježbeničkih tvrtki. Učeničke zadruge su iznimno važne, one su promotori svoje lokalne zajednice, čuvari identiteta i tradicije. Učenici kroz rad u učeničkim zadrugama razvijaju poduzetnički duh, njihova ideja prerasta u finalni proizvod, radom u zadrugama uče odgovornosti, razvijaju svoju kreativnost i marljivost te ima na tome od srca zahvaljujem – ustvrdila je zamjenica župana čestitavši Gospodarskoj školi ujedno i njen dan.

Čast što su domaćini 27. županijske smotre učeničkih zadruga osnovnih i srednjih škola i 9. sajma vježbeničkih tvrtki, koja ove godine ima i međunarodni karakter izrazila je i ravnateljica Gospodarske škole mr. sc. Jasminka Kelemen.

– Imamo više izlagača nego lani, ali to nas jako veseli jer je to pokazatelj da se poduzetnički duh rađa, njeguje i raste. Ovakve manifestacije su izrazito važne jer učenici već od malih nogu vježbaju, uče, stječe navike kako započeti posao, a kroz to doznaju koliko je rada i truda potrebno da bi se nešto postiglo. Izuzetno je važno nastaviti i u srednjoj školi s ozbiljnijim znanjima iz poduzetništva kako bi se jednog dana mogli baviti poduzetništvom – istaknula je ravnateljica Kelemen.

Među brojnim izlagačima smotri sudjelovala je je i Učenička zadruga “Jurek” OŠ Sveti Đurđ, koja ove godine slavi 30. godina neprekidnog rada. Mentorica zadruge Elena Kovačić, ujedno je i voditeljica sekcije Kreativne krpice.

– Sekciju sam pokrenula prije nekoliko godina jer sam pronašla učenike koji vole šivati. I ove smo godine u krpicama i kreativni, ali smo se posvetili recikliranju i održivom razvoju. Naš štand je sav od recikliranih proizvoda – otkrila je Kovačić istaknuvši kako je interes u njihovoj školi za uključivanje u rad učeničkih zadruga iznimno velik, pa je tako od 257 učenika te škole, čak 180 zadrugara.

Nastavite čitati

Život i društvo

Već 19. godinu varaždinska Gradska tržnica potvrđuje status certificirane seljačke tržnice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na varaždinskome placu je u subotu, 4. svibnja, upriličena svečana podjela certifikata “Proizvodi hrvatskog seljaka” u sklopu projekta Udruge hrvatskih tržnica pod nazivom Certificirana seljačka tržnica.

Projekt je proveden u suradnji s Udrugom hrvatskih tržnica i Varaždinskom županijom.

Gradska tržnica Varaždin na samom je vrhu u Hrvatskoj prema broju certificiranih proizvođača. Ove je godine certificirano 56 domaćih proizvođača. Njih dvadesetak certifikate je primilo iz ruku zamjenika gradonačelnika Miroslava Markovića, predsjednika Gradskog vijeća Lovre Lukavečkog, tajnika Udruge hrvatskih tržnica Miljenka Ernoića, te direktorice Gradske tržnice Željke Vincek Strugar.

Certificirani su: Antolić Vjekoslava, Bek Denis, Bekrić Emsad, Bocko Vladimir, Bogadi Ivan,
Borovec Krešimir, Božić Zdravko, Brezovec Mileva, Brgles Ivanka, Cafuk Marija,
Cafuk Vid, Hižak Vesna, Hleb Drago, Ma-roko, Horvat Ivan, Horvat Marko, Horvat Štefa, Hudika Božidar, Ivanček Višnja, Kereša Marin, Koren Božidar, Košić Draženka, Košić Mario, Košić Vjekoslav, Kotiščak Danijel, Kranjčec Vera,kranjec Nevenka, Leskovar Marko, Lončar Zrinka, Ljubek Eduard,makaj Domagoj, Malić Branko, Mašić Ljiljana, Medved Ivica, Međimurec Draženka, Meljnjak Dario, Namjesnik Mladen, Novak Josip, Pavlović Sanja, Plantić Đurđica, Pocedulić Marija, Posavec Marjana, Premec Anka, Rog Božidar, Šegović Nada, Šimak Branko, Šipek Darko, Šipek Marija, Škreb Stjepan, Tkalec Nikola, Tomašić Marija, Vručina Đurđica, Vuković Nikola, Zagorec Franjo, Zagorec Katica i Zagorec Mario.

Zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković čestitao je poljoprivrednicima, kao i svima koji rade na ovom projektu te, uz ostalo, rekao: “Drago mi je da će gotovo 60 OPG-ova danas dobiti certifikat koji su kao pečat kvalitete domaćim proizvodima na Varaždinskom placu. Mladi ljudi koji se bave poljoprivredom sigurno znaju kako je teško zaraditi svaki cent na polju na kojem rade.”

Marković se osvrnuo i na cijene na tržnici te istaknuo: “Domaća se proizvodnja suočava s izazovima visokih troškova proizvodnje koji nerijetko rezultiraju višim cijenama proizvoda na tržnici u usporedbi s onima koji dolaze iz masovne proizvodnje, često uvoznog porijekla. S obzirom na povećanje cijena u svim sektorima, Grad Varaždin izravnim prodavačima domaćih poljoprivrednih proizvoda s područja grada, koji prodaju na Gradskoj tržnici, svake godine subvencionira mjesečne troškove zakupa prodajnog mjesta. Postoji i niz drugih mjera kroz koje Grad Varaždin potiče ruralni razvoj na području grada, poput subvencija na nove plastenike i staklenike te subvencija za nabavku nove opreme za preradu i pakiranje proizvoda tako da u konačnici OPG-ovi postaju sve konkurentniji cijenom u odnosu na slične proizvode upitnog porijekla i kvalitete.”
Ujedno je obećao kako će se na svojoj budućoj poziciji saborskog zastupnika dodatno zalagati za poboljšanje položaja hrvatskih poljoprivrednika.

Direktorica Gradske tržnice Željka Vincek Strugar istaknula je da Varaždinski plac već 19 godina provodi projekt udruge Hrvatskih tržnica te s ponosom nosi status certificirane seljačke tržnice.

– Cilj projekta je zaštita malih proizvođača te poticanje potrošača na kupnju domaćih proizvoda izravno od proizvođača. Svježi i domaći proizvodi srž su naše ponude, a broj certificiranih prodavača dokaz je predanosti naših OPG-ova kvaliteti i izvrsnosti. Ponosni smo što smo prepoznati kao jedna od vodećih tržnica u Hrvatskoj po broju certificiranih prodavača što potvrđuje našu posvećenost održavanju visokih standarda. Kupujući na varaždinskoj tržnici, građani ne samo da uživaju u vrhunskoj kvaliteti već aktivno doprinose razvoju malih obiteljskih gospodarstava i jačanju lokalne poljoprivrede – jasna je bila Vincek Strugar.

Događaju je prisustvovao i tajnik Udruge hrvatskih tržnica Miljenko Ernoić koji je čestitao svim poljoprivrednicima, kao i djelatnicima koji rade na provođenju projekta od samog početka 2006. godine te istaknuo kako je varaždinska Gradska tržnica među vodećima u Hrvatskoj po broju certificiranih proizvođača i kontinuitetu provođenja ovog projekta.

Iz varaždinske Gradske tržnice najavljuju idući veliki događaj, Varaždinski sejem, na kojem će se predstaviti četrdesetak OPG-ova s domaćim proizvodima. Proslava je najavljena za subotu, 18. svibnja, uz tamburaški sastav Sedef i KUD Željezničar te zanimljive i atraktivne sadržaje za djecu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje