Povežite se s nama

U fokusu

Dr. Kudelić: Ja kandidat? A zašto dr. Zember ne bi ostala ravnateljica Bolnice?

Objavljeno:

- dana

VEĆ SE NAGAĐA O NASLJEDNIKU

Iako se tek čeka odluka Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin, već se nagađa tko bi mogao biti nasljednik dr. Sanje Zember.

S obzirom da je župan Predrag Štromar smijenio Damira Habijana i na njegovo mjesto u Upravnom vijeću imenovao mr. sc. Zouheira Bitara, fizijatra u mirovini bliskog HNS-u, osigurana je većina glasova za razrješenje ravnateljice, i to bez obzira na to hoće li osporiti ono za što ju terete, a i bez obzira na to hoće Stručno vijeće Bolnice smijeniti prim. dr. sc. Ranka Starea, svojeg dosadašnjeg predstavnika u Upravnom vijeću.

Kudelić: Gorljivo branim struku

Kao najizgledniji kandidat za ravnatelja spominje se dr. Nenad Kudelić, bivši pomoćnik sanacijskog upravitelja Bolnice Mladena Smoljanca.

– Jesam li ja kandidat za ravnatelja Opće bolnice Varaždin? Jednako kao i svaki drugi djelatnik ove Bolnice – odgovorio nam je.

Ipak, s obzirom na njegove istupe na jučerašnjoj sjednici Stručnog vijeća, na kojoj je zagovarao stavove Upravnog vijeća Bolnice i iznosio prigovore na rad aktualne uprave, moglo bi se zaključiti da je itekako „u igri“.

– Gorljivo branim struku, i to kao osoba koja je dvije godine radila taj posao. Svi mi ovdje želimo da se sve provede po zakonu. Zašto uopće govorimo o tome tko će biti ravnatelj? Zašto aktualna ravnateljica ne bi ostala na tome mjestu? Ja nemam ništa protiv toga ako se uspije obraniti od nekih navoda o kojima će odlučiti Upravno vijeće i vidjeti jesu li točno – rekao je dr. Kudelić jučer nakon Stručnog vijeća.

Dr. Grgurović: Uopće to ne razmatram

S druge strane, portal aktualno.hr je objavio da je navodno dr. Denis Grgurović, bivši voditelj Kirurgije, kandidat kojeg župan Predrag Štromar vidi na čelu Bolnice.

Međutim, on je to demantirao.

– To je potpuno neutemeljeno i uopće to ne želim razmatrati. Svoje ravnateljske mandate sam završio. To je sve što mogu reći – rekao nam je dr. Grgurović.

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje