Istraživanje koje je među mladom populacijom tijekom ožujka i travnja provela Agencija IMC, pokazalo je da su mladi glasači u ovoj super-izbornoj godini najmanje zainteresirani za izlazak na izbore za Europski parlament koji će se održati 9. lipnja.

Naime, od ukupno 515 ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, njih gotovo 85 % izjasnilo se da će sudjelovati u parlamentarnim izborima koji su sad već iza nas, preko 88 % posto reklo je da će izaći na predsjedničke izbore krajem godine, dok će znatno manje, 63.4 % ispitanih, sudjelovati u izboru hrvatskih predstavnika u Europski parlament.

63.7 % ispitanih izjasnilo se da ne apstinira od sudjelovanja na izborima, a na to ih prije svega potiče osjećaj građanske dužnosti i(li) interes za određeni društveni problem za koji vjeruju da će njihov kandidat ili politička opcija biti u stanju riješiti. Ipak, istovremeno čak 64.7% ispitanika smatra da je svijest među mladim ljudima o potrebi sudjelovanja u političkom život zemlje niska.

Očekivano, većina mladih, 65.3%, najviše informacija o kandidatima i njihovim programima, neovisno o kojim izborima se radi, dobiva putem društvenih mreža. Kao pouzdani izvori informacija slijede TV vijesti i emisije sa 57.9 % te news portali s 50.7 %. S 13.6% na posljednjem mjestu su tiskani mediji.

U raspravama o političkim temama tek 17 % ispitanih sudjeluje na dnevnoj razni, dok dvije trećine, odnosno njih ukupno 68.1 % o politici razgovara na tjednoj, odnosno mjesečnoj razini. U političke rasprave nikada se ne upušta 15 % ispitanih.

Među ispitanicima 67.1 % su bile žene, a 32.9 % muškarci. Među anketiranima njih polovica, 50 %, predstavlja starosnu grupu između 18 i 20 godina. Čak 73.3 % su studentice i studenti, 17 % su učenice i učenici, a 10.7 % su zaposleni.

Na proteklim EU izborima u Hrvatskoj je glasalo svega 29,85 % registriranih birača. Na razini Unije taj postotak je u porastu te je zabilježena izlaznost od 51 %. Iako je porastao broj mladih birača, najveći udio i dalje imaju stariji glasači, konkretno njih 43 % predstavlja skupinu koja ima 55 i više godina života.

Osim što je više mladih glasalo, prije pet godina primijećeno je da je na birališta izašlo nešto više visoko obrazovanih te zaposlenih koji žive u manje ili srednje velikim gradovima, a manje u ruralnim krajevima.

– Iako osjećaj građanske dužnosti među mladima raste, i dalje velika većina mladih smatra kako je među njima svijest o potrebi sudjelovanja u političkom životu u Hrvatskoj i dalje niska. Uzrok tome zasigurno je u nedostatku dijaloga, a komunikacija je faktor koji može pokrenuti promjene. Stoga smo, kao komunikatori pozvali i kandidate na nadolazećim EU izborima, predstavnike vodećih političkih opcija u Hrvatskoj, da upute svoje video poruke mladima o tome zašto je važno izaći na EU izbore i koliko odluke koje se donose u Europskom parlamentu utječu na njihov svakodnevni život i usmjeravaju njihovu budućnost – poručili su iz Agencije IMC.

Obrtnička komora Međimurja održala je svečanu dodjelu majstorskih diploma u novom ciklusu u kojem je diplome primilo 25 majstora i majstorica iz četiri hrvatske županije te iz Njemačke, za ukupno 16 zvanja. Kandidati su bili mahom iz Međimurske županije, zatim iz Varaždinske, te Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije, a jedan kandidat dolazi iz Njemačke.

Novim snagama obrtništva čestitali su župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Gradskog vijeća Čakova Josip Varga, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak, te pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Darko Radanović.

Obrtnička komora Međimurja majstorske ispite provodi 28 godina zaredom i dosad je ispite položilo 950 majstora. Najčešće motivacije za prijavljivanje za majstorske ispite, kandidati pronalaze u otvaranju vlastitih obrta, ali im diplome otvaraju mogućnost dobivanja dozvole za provođenje praktične nastave i korištenje mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i rad u strukovnim školama na mjestu stručnog nastavnika, istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Dražen Novak: „Čestitam vam na ulasku u klub 950 majstorica i majstora koji su svoje diplome stekli u Međimurju. Majstorska diploma ne znači da ste okončali svoje usavršavanje, već da vam je put prema njemu otvoren kao i prenošenje znanja i obrtničkih vještina na nove naraštaje“, dodao je Novak te zahvalio svim novim majstorima i majstoricama što su Obrtničku komoru Međimurja prepoznali kao mjesto za stjecanje svog majstorskog statusa.

Župan Matija Posavec pohvalio je predanost novih majstora te njihovu želju za ulaganjem u vlastito obrazovanje: „Drago mi je da u Međimurju imamo Obrtničku komoru koja se trudi i postiže najznačajnije rezultate u Hrvatskoj, predano radeći na povećanju broja obrta, a time i na razvoju gospodarstva. Trenutno je u Međimurju registriran 1781 obrt, što je najveći broj dosad. Svi koji danas držite u rukama svoje majstorske diplome predstavljate novu snagu gospodarstva i to onu deficitarnu kojoj je posao na tržištu rada zagarantiran. Neka vam diplome budu motivacija za daljnji osobni razvoj i nove poslovne uspjehe“, rekao je župan, istaknuvši da su novi majstori i majstorice ljudi od talenta, o čemu svjedoči i uspjeh Amosa Novaka iz Dragoslavca, također nositelja majstorske diplome, koji se na natjecanju u Meksiku plasirao među šest najboljih kuhara svijeta.

Predsjednik Gradskog vijeća Čakovca Varga dodao je da Grad prepoznaje potrebu davanja podrške razvoju obrtništva: „Razvoj obrtništva i omogućavanje školovanja novih obrtničkih snaga podupiremo i program Međimurske županije kojim se stipendiraju učenici u deficitarnim obrtničkim zvanjima“, rekao je Varga te najavio skori Dan obrtnika u Čakovcu.

Novim majstorima mnogo uspjeha poželio je i predsjednik Obrtničke komore Međimurja Dražen Novak: „Riječ je o diplomama koja imaju težinu u svijetu obrta te otvaraju nove i veće mogućnosti napredovanja, ali i dosezanje ciljeva u samostalnom vođenju posla. Veliki interes koji vlada za polaganje ispita u našoj Obrtničkoj komori svjedoči o renomeu koji uživamo kao najaktivnija podružnica u Hrvatskoj“, istaknuo je Novak.

U novom ciklusu, diplome su primili: Tomislav Štriga za majstora autolakirera, Luka Vugrinec (autoserviser), Filip Friščić i Nino Drvoderić (elektroinstalateri), Filip Vrtarić i Pero Đerek (fasaderi), Ivana Frlin (frizerka), Marko Šavora i Filip Tkalčec (instalateri grijanja i klimatizacije), Viktorija Goričanec (kozmetičarka), Marija Bulić i Milivoj Varga (krojačica i krojač ženske odjeće), zatim kuhari Klaudija Lončar, Amos Novak, Nino Purić i Ivana Šaronja Pijanec, potom Jasenko Vidović (limar), Paula Gudlin (očna optičarka), Jasmina Vrbanec i Marina Putica (pedikerke), Franjo Šafarić (soboslikar-ličilac), Tino Novak (stolar), Mario Kocijan (tapetar), te Luka Novak i Luka Mavriček koji su primili majstorske diplome za tokare.