Povežite se s nama

Kultura

Venodjalica: lajbek pod lajbekom, bajka v bajki i oprava od oprave…

Objavljeno:

- dana

Međimurci koriste mnoge specifične izraze za odjeću.

Sam naziv za odjeću je oprava, što se ujedno može koristiti i kao naziv za odijelo, obično muško formalno odijelo,„štofnate“ hlače i sako – „baledu“.

Jedna teorija nastanka naziva „škrljak“ kaže da je u nekim prekmurskim govorima „škrholdek“ bio naziv za osobitu vrstu glinenog vrča od pola litre koji je izgledom podsjećao na prevrnut šešir.

Baleda je obično označavala točno određenu vrstu sakoa, od debeloga zimskog štofa, dok bi se za tanji koristio naziv „reklec“. Isto ime kasnije su ljudi često miješali s prslukom, pa se pojam reklec naizmjence upotrebljavao i za prsluk i za sako.

Črleni je lajbek moj

U donjem Međimurju, Zagorju i nekim drugim kajkavskim krajevima prsluk se nazivao „lajbek“. U ostatku Međimurja lajbek (posprdno „ceckobran“) je naziv za grudnjak. Umjesto čarapa, odnosno „štonfi“, naši su ljudi nekad nosili takozvane „bojke“. Bojki (obojci) su bili krpe i dijelovi sukna kojima su se omatale noge. Pojam „flake“ (danas se kolokvijalno koristi naziv „veš“) mogao se odnositi na odjeću, donje rublje ili bijelo rublje općenito („Na štriku su se sušile flake“).

Baleda je obično označavala točno određenu vrstu sakoa, od debeloga zimskog štofa, dok bi se za tanji koristio naziv “reklec”

Zimi su mnogi Međimurci odijevali „bajku“, što je u većem dijelu Međimurja naziv za glomazan zimski kaput, dok je u pojedinim dijelovima to strukirana vrsta sakoa (balede) s posebno ušivenim džepovima.

„Robača“ (u nekim dijelovima Hrvatske „rubača“) danas je rašireni naziv za košulju. Nekad se ovaj pojam odnosio na posebnu vrstu košulje od četvrtastog platna. Valja napomenuti i da se u pojedinim kajkavskim područjima pojmom rubača označava vrsta suknje. Naziv je srodan pojmu „robec“ („rubac“), koji ima isti korijen kao i riječ „rub“. Ova pak dolazi iz praslavenskog jezika, gdje se rub prvenstveno odnosio na obrub, odnosno rub tkanine. U ruskom jeziku rub i danas označava odjeću od grubog platna, dok u litavskom jeziku „rumbas“ znači obrub.

Polič

„Škrlak“ ili „škrljak“ je naziv za šešir koji se koristi u svim kajkavskim govorima. Podrijetlo imena nije poznato, mada jedna teorija kaže da je u nekim danas opskurnim prekmurskim govorima škrholdek bio naziv za osobitu vrstu glinenog vrča od pola litre („polič“) koji je podsjećao na prevrnut šešir. Prekmurci su ovaj pojam izgovarali kao „škrholjdk“, što je kasnije lako moglo iskrivljavanjem postati škrljak.

Ako vam je poznat još pokoji specifični međimurski termin vezan uz odjevne predmete, javite nam se putem elektroničke pošte ili Facebook stranice!

Kultura

Varaždin: u tijeku prijave šetača koji ne žele propustiti “Noć tvrđava“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradski muzej Varaždin i ove godine se uključuje u Noć tvrđava, međunarodnu manifestaciju koja se održava treći put zaredom.

Njezin cilj je povezivanje i promoviranje fortifikacijskih lokaliteta u zemljama sudionicama: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Češkoj, Rumunjskoj i Srbiji, iz kojih je dosad sudjelovalo 45 utvrđenih lokaliteta s raznovrsnim programima.

Potaknuti velikim zanimanjem koje je pobudila prošlogodišnja manifestacija, u organizaciji varaždinskog muzeja ponovno će se održati večernja šetnja pod fenjerima po bedemima Staroga grada pod nazivom Noć na bašči u petak, 10. svibnja s početkom u 20 sati.

Posjetitelje će kroz bedeme voditi Davor Kraš, kustos na Povijesnom odjelu GMV-a. Sudjelovanje je besplatno.

S obzirom na ograničen broj posjetitelja, dolazak je potrebno potvrditi na brojeve telefona: 042 658 773 / 658 760 (u vrijeme kad su izložbeni postavi GMV-a otvoreni za razgled; utorak – petak od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati).  

Nastavite čitati

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje