Povežite se s nama

U fokusu

Habijan uzvratio SDP-ovcima: Budite hrabri i suočite se s argumentiranom kritikom

Objavljeno:

- dana

Na priopćenje Kluba vijećnika varaždinskog SDP-a u kojem su naveli razloge napuštanja, a potom i nedolaska na nastavak 13. sjednice Gradskog vijeća, reagirao je predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan.

– Povodom prošlotjednog priopćenja vijećnika SDP-a o razlozima napuštanja 13. sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina, kao i o razlozima nedolaska na njezin nastavak, ističem da svaka vijećnica ili svaki vijećnik biraju način svog rada ili nerada na sjednici. Ponekad je teško suočiti se s konstruktivnom kritikom i argumentima – naveo je Damir Habijan.

Naglasio je i da smatra kako napuštanje sjednice Gradskog vijeća nije najbolji način rada.
– Svako ponašanje, svaka riječ ili djelovanje izazivaju kontrareakciju. Gradsko vijeće je politička arena, ali nikada nisam dopustio omalovažavanje ili vrijeđanje vijećnika ili političkih stranaka. Moć argumenata jedne strane ne bi smio biti razlog bježanja sa sjednica Gradskog vijeća. Ako imate hrabrosti prozivati mene za moj privatan život, onda, gospodo, imajte hrabrosti čuti kritiku za vaše bivše javno djelovanje, čije posljedice ova vlast mora rješavati – poručio je predsjednik Gradskog vijeća oporbenim SDP-ovcima, koji nisu mogli i ne žele otrpjeti prozivke koje proizlaze iz Varkomovog „Pregleda stanja Aglomeracije Varaždin“.

Štoviše, u prezentaciji koju je Željko Bunić predočio vijećnicima na 13. sjednici GV-a razotkriven je SDP-ov modus operandi prodaje Aquatehnike i precizirano pitanje odgovornosti članova Uprave i nadzornih odbora.

– Glas za Varaždin, Ivan Čehok, Zlatan Avar ili ja osobno nismo znali niti smo mogli znati pozadinu slučaja niti za bočne ugovore. Podsjećam, 6. siječnja 2017. godine još nije bilo poznato hoće li se Ivan Čehok uopće kandidirati za gradonačelnika, a tada su SDP i HNS imali svoje direktore u Varkomu i Aquatehnici. I članove nadzornih odbora obaju poduzeća činili su pretežito članovi SDP-a i HNS-a, među njima je bio i Neven Bosilj. Mi smo došli na gotovo i Varkom operativno preuzeli tek u veljači 2018. godine, te svega nekoliko dana nakon što sam postao njegov direktor utvrdili postojanje dvaju bočnih pisama namjere – sporazuma koje je Aquatehnika sklapala s dva izvođača – ukazao je Bunić.

Dodao je da su nakon toga uslijedile brze akcije pokušaja spašavanja i sanacije stanja s Aglomeracijom.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje