Mikrobiološka rezistencija na antibiotike, odnosno antimikrobna otpornost, u današnje vrijeme predstavlja ozbiljnu prijetnju javnomu zdravlju i preuzima sve veću važnost u svijetu.

Povećanje broja multirezistentnih bakterija povezano s nedostatkom novih antibiotika prijetnja je globalnom zdravlju. Dio pacijenata ostaje bez terapijskih mogućnosti, budući da su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike. Štoviše, „stari“ antibiotici, a ponekad i „noviji“, postupno su uklonjeni s tržišta jer nisu ekonomski isplativi, premda su i dalje učinkoviti. Pitanje antimikrobne rezistencije je velik izazov kojega su odgovorni itekako svjesni te mu se pridaje iznimna važnost među izazovima održavanja javnoga zdravlja.

Javna kampanja

– Više od 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica, s time da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanata otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – istaknula je između ostaloga Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Osim u humanoj medicini, antibiotici se primjenjuju nekritično i u životinja, a nalaze se i u namirnicama, što se također odražava na zdravlje ljudi.

Međimurski Zavod za javno zdravstvo je sedmu godinu zaredom proveo javnu kampanju s ciljem upoznavanja javnosti o važnosti razumne potrošnje antibiotika.

Da je antibiotska rezistencija globalni problem, potvrđuju podaci Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti koji je još 2008. godine procijenio da je diljem Europe 25.000 smrtnih slučajeva i oko 2,5 milijuna dana produženog bolničkog liječenja na godišnjoj razini bilo uzrokovano infekcijama multirezistentnim bakterijama, što je dovelo do troška od 1,5 milijardi eura.

Prema podacima Organizacije za europsku ekonomsku suradnju, procjenjuje se da bi svake godine 700.000 smrti diljem svijeta moglo biti prouzročeno upravo antibiotskom rezistencijom. Unatoč poduzetim koracima, uključujući i napore Svjetske zdravstvene organizacije, broj žrtava je u stalnom porastu, a ukoliko se ništa ne poduzme, rezistencija na antibiotike bi do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta.

Zbog velike potrebe za prevencijom infekcija i racionalne upotrebe antibiotika, potrebe za pronalaženjem novih terapijskih mogućnosti, očuvanja učinkovitosti postojećih antibiotika i obuzdavanja širenja rezistencije, mnoge su zemlje i međunarodne organizacije napravile ambiciozne planove proteklih nekoliko godina.

Edukacija

Hrvatska se u cilju rješavanja problema antibiotske rezistencije pridružila projektu „Europska zajednička akcija protiv antimikrobne rezistencije i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi“ u kojem sudjeluje većina zemalja EU-a.

Da bi se postigli konkretni rezultati, iznimno je važno osigurati dosljedno djelovanje ključnih sudionika na različitim razinama. Uz to se u Hrvatskoj često održavaju stručni sastanci koji okupljaju vrhunske domaće i strane predavače koji omogućuju uvid u najnovija saznanja o širenju rezistentnih sojeva te mogućnostima prevencije i liječenja infekcija izazvanih ovim zahtjevnim uzročnicima, a svake tri godine i nacionalni Simpozij o rezistenciji bakterija na antibiotike.

U rješavanju problema antimikrobne rezistencije možda je i najznačajnije u svim dobnim skupinama promicati znanja o potencijalnoj štetnosti neopravdane uporabe antibiotika i to kod građana svih dobi: od vrtićke i predškolske do starije životne dobi.

Samo ovakav sveobuhvatan pristup tijekom cijele kalendarske godine može spriječiti neželjene učinke prekomjerne potrošnje antibiotika i sačuvati ove vrijedne lijekove za liječenje infekcija prema ciljanoj medicinskoj indikaciji.