Povežite se s nama

U fokusu

Obnova Staroga grada u Varaždinu čekala se 15 godina, a sada će sve to biti gotovo za 60 dana

Objavljeno:

- dana

Iako se o potrebi revitalizacije govori desetljećima i prva je faza započela 2004. godine, kad su varaždinski Parkovi odradili nekoliko zahvata na Šetalištu, u sljedećih 15 godina o ovoj se temi nije puno govorilo, a kamoli da je uslijedila druga faza obnove. Doduše, razgovaralo se možda i jest, ali na razgovorima je sve i ostalo.

Park varaždinskoga Staroga grada kompletno će se obnoviti. Na revitalizaciju parka, službenog naziva Šetalište J. J. Strossmayera, bit će potrošeno oko 400.000 kuna, točnije 329.600 kuna plus PDV, a novac je osiguran europskim projektom HICAPS. Početkom tjedna, u ponedjeljak, 13. svibnja, završio je i rok za prijavu na natječaj za izvođača radova.

Cijeli prostor vapi za obnovom, ali ona, osim zadovoljavanja gradske vizije razvoja prostora, mora biti u skladu s konzervatorskom strukom. Grad Varaždin je dobio sve potrebne dozvole i mišljenja, a kojih je popriličan broj jer je riječ o spomeniku kulture. No, nakon što je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Varaždinu, izdalo pozitivno mišljenje, što se Zakona tiče, radovi mogu početi.

Park Staroga grada u novom bi ruhu trebao osvanuti za Špancirfest

Iako se o potrebi revitalizacije govori desetljećima i prva je faza započela 2004. godine, kad su varaždinski Parkovi odradili nekoliko zahvata na Šetalištu, u sljedećih 15 godina o ovoj se temi nije puno govorilo, a kamoli da je uslijedila druga faza obnove. Doduše, razgovaralo se možda i jest, ali na razgovorima je sve i ostalo.

Osobe s invaliditetom zbog toga do danas po pošljunčanim stazama teško dolaze do Staroga grada, a s invalidskim kolicima gotovo nikako. Predstojećom ugradnjom takozvanih „stabilizera“ omogućit će prohodnost kolica, a istovremeno zadržati prirodni izgled. Druga intervencija je uređenje cvjetne gredice, a treća konzervacija postojećega kamenog zida.
Ministarstvo za zemljane radove uvjetuje stalni nadzor arheologa i u izdanome Mišljenju debelim slovima naglašava da se „za sve eventualno dodatne intervencije na Starom gradu kojima bi se zadiralo u spomenički integritet“ treba iznova obratiti Ministarstvu za dozvolu.
Projektant je arhitekt Darko Brezovec.

Stari grad (Castrum Garestin) je zaštitni znak Varaždina. Gotičko-renesansno-barokni pečat po kojem je grad prepoznatljiv u svijetu, i na koji se „naslanjaju“ barokne, secesijske, rokoko i građevine klasicizma, povijesno je neprocjenjive vrijednosti. Spominje se još 1181. godine kao središte Varaždinske županije, a uz njega se tijekom stoljeća razvilo građansko naselje.

U povijesti uz Stari grad nije bio uređen perivoj, a o izgledu i stilskim karakteristikama se danas može samo nagađati temeljem arhivskih materijala. Uređenju zelenih površina uokolo dvorca pristupilo se tek 1933. godine, prema projektu slovenskoga krajobraznog arhitekta Ćirila Jeglića. Perivoj je, pun biljnih elemenata za oživljavanje okolice Staroga grada s naglaskom na konture bedema, završen 1952. godine. Problem je bio što se pri tom uređenju nije vodilo računa o usklađivanju povijesti i parkovne arhitekture. Još gore, vegetacija je kasnije nasađivana spontano i šlampavo, bez ikakvog reda i smisla. Takva, zbrda-zdola sadnja rezultirala je zaraslim i neurednim izgledom.

Ovakvo je stanje zahtijevalo osnovnu intervenciju „oslobađanja“ zemljanih bedema i bastiona iz šikare te preoblikovanje dijela perivoja kako bi se uskladio sa stilskim karakteristikama. Starom gradu se važnim segmentom, hortikulturalnim uređenjem, namjeravao vratiti sjaj vrijedan njegove povijesne vrijednosti. Varaždinci i gosti ponovno su imali priliku vidjeti neprocjenjivu vizuru Staroga grada, jedinstvenoga u povijesnome naslijeđu.

Za nastavak revitalizacije trebalo je proći 15 godina.

S otvaranjem EU fondova i pristupom europskomu novcu čekalo se na raspisivanje pogodnog natječaja. Sad se to i ostvarilo.

Grad Varaždin je partner u projektu HICAPS – HIstorical CAstle ParkS, odobrenom u okviru EU programa Interreg Central Europe. Fokus projekta je evaluacija i revitalizacija gradskih parkova, a namjera projekta je jačanje javnog i privatnog sektora kako bi se poboljšalo upravljanje povijesnim parkovima te dizanje svijesti o njima kao kulturnome naslijeđu. Partneri su dobili priliku realizirati pilot-projekt i Varaždin je naumio urediti Šetalište Josipa Juraja Strossmayera, odnosno park oko Staroga grada. Voditeljica HICAPS projekta za Varaždin je Goranka Grgić iz Upravnog odjela za EU projekte, upravljanje imovinom i gospodarstvo Grada Varaždina.

Proces prikupljanja dokumentacije i ishođenja dozvola u Hrvatskoj je uobičajeno dug proces i sad je napokon završen. Spomenuto Mišljenje Ministarstva kulture zeleno je svjetlo za početak radova.

Varaždinski Parkovi, koji su i prvi put odradili posao i koji su od svog osnutka zaduženi za održavanje parka, logično su se javili na natječaj za izvođača radova. Budući da su prijave tek okončane, još se ne zna tko će dobiti posao, no Regionalni tjednik je bio u prilici pročitati Koncept revitalizacije kako ga zamišljaju i koji su ponudili Parkovi.

– Iako je Stari grad jedna od dviju najposjećenijih turističkih destinacija u Varaždinu, planirana revitalizacija nije nikad u potpunosti završena. Posljedica su neuređene staze, zarasli i neadekvatni cvjetnjak te zapušteni kameni zid. Sve se to nalazi upravo u točki najvećeg zadržavanja turista i posjetitelja tog prostora – piše u dokumentu, a potvrdila nam je to i Martina Žnidar, voditeljica Radne jedinice Zelene površine u Parkovima.

– Najveći problem pri izradi koncepta obnove je nepostojanje izvorne dokumentacije, koja bi nam govorila kako je zamišljen i kako je izgledao perivoj u povijesti – rekla nam je voditeljica Žnidar. Zbog svega će se Parkovi voditi naučenim u proučavanju tog perioda.
U segmentu hortikulture bi se, prema konceptu Parkova, uklonili postojeći nasadi i zasadili novi. Sadilo bi se prvenstveno začinsko i ljekovito bilje, tipično za cvjetne lijehe iz tog razdoblja, nadopunjene sezonskim biljem.

Bordure unutar prostora zidina prema izvedbenom će projektu biti od šimšira, iste će se posaditi i uz glavnu pješačku stazu, a bit će posađene i dvije manje bordure. Unutar bordura će se saditi cvjetne gredice. Od sezonskog su cvijeća predviđene tratinčice, maćuhice, begonije i kadife. Unutar gredica uokvirenih kamenim zidom prštat će od šarenila trajnica – božura, tulipana, vrtnih ljiljana, pupavica, ukrasnih trava, ukrasnog luka, vučike, perunika, dnevnog ljiljana, zvončića, dalija, klinčića…

Zemljani bedemi koji okružuju Stari grad više nisu podloga za sadnju i podizanje perivoja jer se radi o rijetkom spomeničkom kompleksu.

Drugi dio revitalizacije, pješačke staze, obnavljat će se prvenstveno u skladu s potrebom osoba s invaliditetom i njihova lakšega kretanja. Staze će se kompletno obnoviti, uklonit će se postojeći materijal, iskopati humus i nivelirati. Koristit će se „saćaste ploče“, koje šljunak savršeno zadržavaju na mjestu, pa više neće biti rupa i lokvi. Ploče su 100 % vodopropusne i opremljene poroznim geotekstilom na donjoj strani, koji sprečava šljunak da ode ispod ploča, a služi i kao zaštita od rasta korova. Putovi će se obrubiti rubnjacima od granitnih kocaka radi osipanja šljunka, ali i jasno označenih pravaca kretanja. Do rubnjaka će biti uređene travnate površine.

I zadnji, treći dio projekta revitalizacije je obnova 200 četvornih metara kamenog zida debljine 85 centimetara. Zid će se očistiti od vegetacije kojom je obrastao i obnovit će se izlomljeni ili kameni dijelovi koji ponegdje nedostaju, za što će, predviđa se, biti potrebna 4 kubična metra kamena. Zbog efektnijeg će se izgleda, sprečavanja budućeg rasta neželjene vegetacije te sprečavanja prodiranja vode i njezina smrzavanja zapuniti fuge između kamena.

Varaždinci koji su dosad s pravom „jamrali“ o zapuštenosti parka, neprohodnosti za kiše zbog lokvi vode na stazama, biljkama alergenima, usahlom cvijeću i korovu, na renesansu ne bi trebali dugo čekati. Natječaj za izvođača je gotov, slijedi birokratska procedura odabira i eventualno žalbenih postupaka, budući izvođač ima 15 dana da se uvede u posao, nakon kojih sve mora biti gotovo za 60 dana.
To bi, prema dosadašnjim iskustvima, trebalo biti do kraja kolovoza.

U fokusu

FOTO Evo kako napreduje čišćenje jezera u Takošćanu, dnevno se odveze do 2500 metara kubnih sedimenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.

– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.

Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.

Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.

U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.

Nastavite čitati

U fokusu

Radnici Varteksa idu u štrajk, nisu im isplaćene plaće za veljaču i ožujak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Nakon što radnicima Varteksa d.d. nisu isplaćene plaće za veljaču i ožujak ove godine te nakon neuspješno završenog postupka mirenja, Samostalni radnički sindikat Varteks donio je odluku kojom se pokreće štrajk.

– Štrajk će započeti u ponedjeljak, 06.05.2024. godine u 6 sati i trajat će do ispunjenja zahtjeva Sindikata, a to je isplata neisplaćenih plaća – objavila je Udruga radničkih sindikata Hrvatske.

U ponedjeljak će se održati i konfencija za medije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje