Povežite se s nama

U fokusu

Kako sastaviti oporuku i zaštiti se od “lovaca” na imovinu umirovljenici doznali od javnih bilježnika

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

U povodu Europskog dana pravosuđa, koji se obilježava 25. listopada, Hrvatska javnobilježnička komora organizirala je tematski susret namijenjen osobama treće životne dobi. 

Susreti su održani u Ivancu, Novom Marofu, Ludbregu, Đurđevcu, Križevcima te u Domu za starije i nemoćne osobe u Čakovcu i Varaždinu.

Nasljednik imovine “nasljeđuje i dugove”, ali…

S obzirom da su umirovljenici jedna od najranjivijih skupina društva čije povjerenje često iskorištavaju prevaranti koji žele lako doći do njihove imovine, cilj je bio informirati ih o radu javnih bilježnika i zaštiti njihovih prava kod sastavljanja oporuka, ostavinskih rasprava i ugovora o uzdržavanju. Tako su umirovljenici imali priliku doznati razliku između vlastoručne oporuke, oporuke pisane pred svjedocima, javne i usmene oporuke te se upoznati s postupkom ostavinske rasprave.
– Nerijetko se u praksi susrećemo sa slučajevima da je ostavitelj imovine ostavio iza sebe i dugove. Ljudi, nažalost, često ne znaju da u tim slučajevima nasljednik imovine “nasljeđuje i dugove”, odnosno odgovara za dugove, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine – istaknuto je na susretu u Domu umirovljenika za starije i nemoćne u Varaždinu.  

Kod ugovora o darovanju i punomoći ne potpisujte isprave koje nije sastavio javni bilježnik ili odvjetnik! 

U Čakovcu je posebno obrađena i tema ugovora o darovanju i punomoći, jer se nerijetko potpišu punomoć koju opunomoćenik zloupotrijebi. Iz razloga sigurnosti je apelirano na građane da ne potpisuju isprave koje autor isprave ne potpiše i na njih ne stavi svoj štambilj, dakle da ne potpisuju isprave koje nije sastavio javni bilježnik ili odvjetnik.
Bilo je riječi i o osobama pod skrbništvom i mogućnostima zaštite.
– U naše zakonodavstvo uvršten je jedan relativno novi pravni institut, a to je anticipirana naredba. To je jedna izjava koja se daje kod javnog bilježnika, a po kojoj građanin može unaprijed odabrati osobu koja će mu se imenovati skrbnikom ako bude potrebno. To može biti jedna ili više osoba. Javni bilježnik obavezan je navedenu izjavu upisati u registar koji vodi javnobilježnička komora, tako da podaci budu dostupni onima kojima je to potrebno, a to su nadležni Centar za socijalnu skrb, liječnici i suci. Izjavu se uvijek može povući i promijeniti osobu skrbnika – istaknuto je na susretu.

Što je doživotno, a što dosmrtno uzdržavanje?

Posebno zanimljiva tema bili su ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Iako se čini da je riječ o istim ugovorima, razlika među njima je u pitanju hoće li imovinu davatelj uzdržavanja dobiti odmah ili tek u trenutku smrti primatelja uzdržavanja.
– Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju, imovina primatelja uzdržavanja, koji zauzvrat daje svoju imovinu, ostaje u njegovom vlasništvu tako dugo dok je živ. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju primatelj uzdržavanja prenosi odmah svoju imovinu u vlasništvo onoga tko se o njemu brine, odnosno, davatelja uzdržavanja. Važno je istaknuti da je i u tom slučaju moguće određenim ugovornim odredbama zaštititi prava osobe primatelja uzdržavanja – istaknuto je na susretu u Domu umirovljenika za starije i nemoćne osobe u Varaždinu.

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje