Povežite se s nama

Život i društvo

Dubravko Bilić: Mi smo očito u raljama spore državne administracije i političke nedopadljivosti

Objavljeno:

- dana

Grad Ludbreg među vodećima je po pitanju EU projekata, a trenutno ih provode čak 18. Ulažu u komunalnu infrastrukturu, obrazovanje, a nekoliko godina unazad među prioritetima im je i brendiranje outdoor turizma, u čemu su i uspješni. Međutim, zapinje kad se u projekte treba uključiti država.

Tako, primjerice, stoji projekt aglomeracije jer država nije osigurala financijska sredstva, a tu su i dugo očekivani projekti poput primjerice rotora u Selniku, rekonstrukcija ceste prema Varaždinskim Toplicama… Uz sve to, javljaju se i problemi s državnom imovinom.

Unatoč svim problemima, Ludbreg se nekako uvijek uspije istaknuti kao grad koji nastoji osigurati što bolji život svima koji tamo žive.

S gradonačelnikom Dubravkom Bilićem razgovarali smo ususret Danu grada, koji se obilježava 19. ožujka.

Projekt aglomeracije nikako da krene, iako je već trebao biti pred završetkom realizacije.

Da, čak su nedavno istekle i dozvole pa ih je Varkom morao produžiti. Država nije osigurala financiranje. Godinama stoje i obećanja poput rotora u Selniku, koji je ujedno i vezan uz sam projekt aglomeracije iz čisto tehničkog razloga – da se ista dionica ne kopa dva puta. Tu je i rekonstrukcija ceste prema Varaždinskim Toplicama. Imamo redovito problema i s državnim zemljištem. Zbog dvije čestice u državnom vlasništvu nismo uspjeli prijaviti projekt bazena, ali siguran sam da ćemo naći drugi način, mislim na ITU mehanizam. Neke jedinice lokalne samouprave bez problema rješavaju probleme sa zemljištem, kao i probleme oko financiranja. Mi smo očito u raljama spore administracije ili smo u problemima zbog političke nedopadljivosti.

Kad već spominjemo državu, od prošle godine često se spominje decentralizacija, odnosno funkcionalno spajanje. Postoji li mogućnost takvog spajanja na području Ludbrega i okolnih općina?

Sve više se čini da je spajanje kakvo je država zamislila u praksi neizvedivo. Razovarao sam s načelnicima, postoji interes i plan da se spoji javna nabava, EU projekti, komunalno redarstvo… Međutim, zapelo je već na početku. Uzmimo za primjer poljoprivredno redarstvo. Mi smo potpisali sporazum s Općinama, ali nam Županija redovito ruši rješenja. Konkretno, poljoprivredni redar napiše rješenje primjerice u Velikom Bukovcu, Županija ga sruši. Oni, naime daju upute da bi Grad trebao redara zaposliti na 4 sata, pa Općina Sveti Đurđ na sat vremena, Veliki Bukovec na sat vremena i tako dalje. To za sobom povlači obvezu podmirenja putnih i ostalih troškova. Ako se Županija i država ne mogu dogovoriti, ne znam kako onda provoditi to funkcionalno spajanje na terenu.

Ipak, uspjela je suradnja na području turizma.

Turistička zajednica područja Centar svijeta obuhvaća područje Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Jalžabet, a nedavno nam se priključila i Općina Trnovec Bartolovečki.

Osnivanjem Turističke zajednice centar svijeta otvorila nam se mogućnosti regionalnog objedinjavanja segmentiranih turističkih resursa te spajanja cijelog područja u jedan regionalni turistički proizvod koji se može sastojati od više čimbenika, primjerice vodenog turizma, outdoor turizma, kulturnog turizma, turizma temeljenog na prirodnim dobrima.

Ludbreg se sve više brendira kao destinacija outdoor turizma

Ranije ste spomenuli ITU mehanizam

Sredstva osigurana za ITU mehanizam namijenjena su za financiranje projekata koji omogućuju stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenje infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora, rekonstrukciju kulturne baštine u svrhu razvoja turizma, ravitalizaciju zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja te poboljšanje usluge javnog prijevoza. U sklopu toga u planu je primjerice realizacije projekata Bike parka, Kuće rijeke Bednje, kupališta i kampa, kao i općenito jače brendiranje outdoor turizma, gdje smo našli svoju nišu i uspješno provodimo manifestacije poput Welcome spring festivala, Wine and walk…

Grad Ludbreg najdalje je stigao s projektom integriranog prijevoza. U kojoj je sad fazi?

Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Sad imate situaciju da recimo iz Ludbrega u Veliki Bukovec vozi jedna ili dvije linije dnevno ili ako odete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima.

Integrirani prijevoz je jedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina jer bi mogao učiniti čitavu našu mikroregiju otpornu na sve promjene koje nas čekaju u budućnosti, prije svega demografske promjene jer osigurava jednu mobilnost naših građana na način da se ne moraju seliti u neko veće središte već da mogu sve svoje potrebe zadovoljiti tamo gdje sad žive. U taj projekt uložili smo dosta novaca, ali i dosta truda, dosta istraživanja i on je kroz taj integrirani prijevoz zajedno sa Hrvatskim željeznicama odnosno vlakom sad spreman za financiranje i njime bismo uveli pet autobusnih linija koje obilaze sve općine, sva naselja u svim općinama i gradu Ludbregu, a koje će voditi ljude prema središtu njihove aktivnosti, odnosno vraćaju ih domu nakon obavljenog posla ili drugih sadržaja. Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno, puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Realizacija projekta bi ujedno značila i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Kuća rijeke Bednje bit će centar za posjetitelje

Ide se u energetsku obnovu zgrade uprave…

Svi smo se suočili s problemom energenata, ponajprije s plinom, gotovo 90 posto kućanstava koristi plin kao energent i sve javne ustanove i mi smo se odlučili još i prije ove krize krenuti u energetsku obnovu zgrade gradske uprave, županijske i državne uprave, jer sve se nalazi na jednom mjestu, a prije toga smo riješili energetskom obnovom dječji vrtić, centar za kulturu, gradsku knjižnicu i muzej i ostala je još naša zgrada. Projekt je vrijedan oko 4 milijuna kuna i bit će sufinanciran u 40 postotnom iznosu, dakle u maksimalnom iznosu od strane Fonda za zaštitu okoliša, a time saniramo zgradu u tom energetskom dijelu u potpunosti. Uređuje se krov, uređuju se u potpunosti električne i svjetlosne instalacije, Internet, ali ono što nam je najvažnije, izbacujemo plin kao glavni energent i prebacujemo se na dizalicu topline i voda. Time ćemo tijekom zime grijati sve prostorije, a tijekom ljeta hladiti i imati jedan balansirani radni prostor za sve koji unutra rade te one koji dolaze kao korisnici usluga. Na taj način moderniziramo rad gradske uprave i činimo ga ekološki prihvatljivim. U planu je ove godine na takav način prijaviti rekonstrukciju cijeloga dvorca što je za Grad Ludbreg i Hrvatski restauratorski zavod veliki izazov u održavanju jer su troškovi grijanja enormni.

Gotovo da i ne prođe sjednica Gradskoga vijeća, a da netko od vijećnika ne spomene Lukom u negativnom smislu. Zašto je to tako i kakvi su planovi s tom gradskom tvrtkom?

Potpuno razumijem nezadovoljstvo i građana i dobronamjerne kritike s političke razine. Nažalost, te dobronamjerne kritike često pojedinci zloupotrebljavaju ne bi li izrazili svoje osobne frustracije. Mislim na one glasne po društvenim mrežama, bivše političare kojima nedostaje malo pažnje.

Lukom treba Gradu Ludbregu i cilj je dodatno unaprijediti usluge, posebno one vezane za održavanje groblja, održavanje okoliša i javne rasvjete. Cijene otpada ne diktiramo mi, ali im se moramo prilagoditi i otpad je sve veći problem, ne samo nama i Lukomu, već i cijeloj Europi. Lukom je nažalost premali i ima premalo utjecaja da bi mogao utjecati na cjenovna kretanja i općenito na politiku s otpadom. Zato u budućnosti vidim mogućnost suradnje ili spajanja s komunalnim tvrtkama u okruženju, onima u Prelogu ili Varaždinu.

Sanacija i dogradnja Dječjeg vrtića Radost

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Gradu Ludbregu odobrena su bespovratna sredstva za dogradnju, rekonstrukciju i opremanje Dječjeg vrtića Radost u iznosu od 3.672.000,00 HRK odnosno 487.358,15 EUR.

– Mi smo još 2012. godine započeli sa sanacijom i dogradnjom vrtića Radost i od tada se kontinuirano javljamo na natječaje – pojašnjava gradonačelnik Bilić. Tijekom prošle godine odrađene su sve pripremne radnje pa i ne čudi da je stigla pozitivna odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je ranije raspisalo natječaj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.

Dječji vrtić “Radost” ide u dogradnju

– Proširujemo vrtić i na zgradu političkih stranaka. Postojeći objekt nažalost zbog njegovog stanja u untrašnjosti moramo srušiti, ali na tom će dijelu nastati novi dio vrtića koji će biti povezan sa dosadašnjom zgradom vrtića. Uredit će se i vrtićko dječje igralište kako bi bilo sigurno i funkcionalno za broj djece smješten u vrtiću. Time zapravo zaključujemo priču uređenja i dogradnje javnog dječjeg vrtića – kaže ludbreški gradonačelnik i dodaje kako će Grad Ludbreg i u narednom razdoblju biti podrška i privatnim vrtićima.

– Želimo da standard djece u vrtićima bude najbolji i da sve što smo dosad ulagali u dječje vrtiće rezultira najboljom mogućom pripremom djece za školsko obrazovanje. Nadam se da će država reagirati i pomoći jedinicama lokalne samouprave u funkcioniranju dječjih vrtića jer trenutačno je to isključiva briga gradskog proračuna. Za nas je važno da s ovom završnom adaptacijom i uređenjem dječjeg vrtića omogućimo da taj obrazovni dio bude najbolji mogući – kaže gradonačelnik Bilić.

Život i društvo

FOTO “Kam su prešli oni lepi cajti“ najbolje znaju u Udruzi žena “Zipka“ koja je proslavila prvi rođendan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki u Društvenom domu u Biškupcu u četvrtak. 2. svibnja, organizirala je manifestaciju pod nazivom “Kam su prešli oni lepi cajti“.

Riječ je o programu održanom povodom obilježavanja 1. godišnjice osnutka „Zipke“, u sklopu kojeg je priređeno druženje predstavnicama Udruga žena „Florijanke“ iz Kučana Donjeg, KUD-a Lepoglavski pušlek, Udruga žena Preslica Sračinec, te Udruga žena Vidovec.

Članice spomenutih udruga i domaćini za ovu prigodu su spravile različite tradicionalne, starinske kolače. Podsjećamo, Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki  osnovana je krajem travnja prošle godine s ciljem očuvanja kulturne baštine i običaja.

– Manifestacija je zamišljena kao međusobno druženje i upoznavanje Udruga, uz domjenak i prezentaciju tradicionalnih vrsta kolača, a sve u opuštenoj atmosferi uz glazbeni program Miroslava Rogara. Prošla godina bila nam je, s obzirom na to da djelujemo tek godinu dana, više nego ispunjena događajima. Naime, odradile smo dvije velike manifestacije od kojih je prva pod nazivom „Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje“ održana u listopadu, a porom je 2. prosinca slijedila „Kak je bilo negdar, a kak je denes“. Spomenute priredbe bile su odlično posjećene i na svakoj je bilo prisutno više od 100-njak osoba – ističe predsjednica Udruge Sanja Brežni-Blažunaj koja je napomenula da imaju odličnu suradnju i podršku kako sa Županijom varaždinskom, tako i sa Gradom Varaždinom.

Stoga ne čudi da su na javne pozive spomenutih JLS-a za 2024. godinu prijavile projekte za manifestacije „Kam su prešli oni lepi cajti“, „Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje“, te već tradicionalnu manifestaciju „Kak je bilo negdar, a kak je denes“.

– Svi spomenuti projekti su prihvaćeni, te ujedno moram napomenuti da se nadam kako ćemo krajem godine, ili najkasnije početkom iduće godine, u rukama držati knjigu Udruge žena Zipka s predstavljenim tradicionalnim, starinskim, autohtonim kolačima našega kraja. Bit će puna recepata, ali i prikaza običaja našega kraja. U postupku smo zaštite jednoga kolača pri Zavodu za intelektualno vlasništvo, te se nadamo pozitivnom ishodu. Riječ je o kolaču kojem je glavni sastojak domaći pekmez od šljiva ili marelice, u kojem se moraju osjetiti komadići voća. Sastojci koji idu u kolač se ne važu, već se sve mjeri u čašama. Recept zasad ne bismo otkrivali – zaključila je Sanja Brežni-Blažunaj.

Kakva je bila atmosfera na druženju te što se sve od domaćih delicija moglo vidjeti i kušati pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Život i društvo

Svečanom sjednicom i dodjelom općinskih priznanja obilježen Dan Općine Mali Bukovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Društvenom domu Sveti Petar, uz prisustvo brojnih uzvanika i gostiju, u subotu je, 4. svibnja, održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Mali Bukovec.

Svečanost je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Zlatko Golec koji je pozdravio sve prisutne te im zaželio srdačnu dobrodošlicu.

U svom se govoru osvrnuo na važnost dana svetog Florijana, zaštitnika ove Općine. Kazao je kako mu je želja da druženje, uvažavanje drugih i lijepe riječi budu važnije od brzog, materijalnog života te da svi moraju biti ponosni na svoju općinu, zahvalivši svima onima koji su u prošlosti doprinijeli njezinu stvaranju. Dodao je da im je dužnost sačuvati je i razvijati za buduće naraštaje, za opće dobro svih njezinih žitelja, bez obzira na političke opredijeljenosti.

Općina Mali Bukovec, ističe Golec, svih je ovih godina poslovala pozitivno, s relativno malim proračunom, ali ipak konstantno povećavajući prihode, a vodstvo je uspijevalo obilato koristiti EU i nacionalne fondove te investirati u velike projekte, podižući na taj način standard Općine, s naglaskom na ulaganja u mlade.

– Danas, kada Općina slavi 31 godinu svoga postojanja i kada je svjesna svoje zrelosti, ljepote i pitomosti, mogu reći da sam ponosan na tri desetljeća njenog postojanja. To je bilo razdoblje u kojem smo razvoj vodili vrlo usmjereno i odlučno, činili to na promišljen i razuman način, za dobrobit i razvoj svakog mjesta i boljitak svih žitelja naše općine. Sada je pred nama veliki zadatak, a to je sačuvati život na selu, pretvoriti san naših očeva u zbilju, zaustaviti trend iseljavanja u okolne gradove i pretvoriti ga u obrnuti smjer, povratak iz grada u selo – poručio je predsjednik Vijeća.

Istaknuo je kako Općina ima jasnu viziju za godine koje dolaze te da glavna preokupacija mora biti ono po čemu će Općina biti poznata i što će trajno ostaviti mlađim naraštajima.

– Zato trebamo iskoristiti prirodna bogatstva i ljepote našega krajolika. Prije svega mislim na proizvodnju električne i toplinske energije preko geotermalne i solarne elektrane, turističko-rekreativne sadržaje i još dosta toga, no treba biti strpljiv, skroman, ali marljiv i uporan, radišan, onako kako smo naučeni i doći ćemo do prijeko potrebnih sredstava za realizaciju naših ideja – kazao je Golec pa zahvalio županu Anđelku Stričaku na podršci projektu geotermalne elektrane koji će se višestruko isplatiti i Općini Mali Bukovec i Varaždinskoj županiji.

Zahvalio je potom i svim kolegicama i kolegama iz Općinskog vijeća koje je od lani održalo osam sjednica i sve odluke donijelo jednoglasno, ali i načelniku te svima ostalima koji su doprinosili tome da općina Mali Bukovec bude mjesto ugodnog življenja, čestitajući im svima Dan Općine.

Osvrt na proteklu godinu

Prigodnim riječima prisutnima se potom uz pozdrave i čestitke povodom Dana Općine obratio općinski načelnik Darko Marković. Na početku svoga govora osvrnuo se na proteklu godinu, rekavši kako je 2023. bila još jedna uspješna godina u kojoj se ulagalo u uređenje Općine, a ponajviše u buduće investicijske projekte za koje se nada da će život i rad mještana učiniti kvalitetnijim i lakšim. Spomenuo je potom neke od značajnijih realiziranih projekata, sufinanciranih EU i državnim novcem.

– Upravo ćemo ovih dana ishoditi Uporabnu dozvolu za Društveni dom Županec, čija je dogradnja i rekonstrukcija započeta i dovršena krajem 2023. godine, a radi se o projektu vrijednom 141.000 eura. Nadalje, u protekloj godini realizirana je modernizacija nerazvrstanih cesta u Malom Bukovcu i Župancu u vrijednosti od 37.000 eura, za koju je najveći dio financijskih sredstava osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU – rekao je načelnik Marković i dodao da su se, osim ove investicije, redovito održavale i ostale nerazvrstane ceste i javne površine na području Općine.

– U centru naselja Sveti Petar smo u potpunosti zamijenili javnu rasvjetu s novom LED rasvjetom te smo kroz cijeli centar investirali u DTK infrastrukturu radi lakšeg polaganja budućih optičkih komunikacijskih kabela. Bio je to dio jednog većeg projekta kojim je ŽUC Varaždinske županije izgradio novi rotor u centru naselja, u potpunosti uredio dodatno križanje prema Kalničkoj ulici te izgradio nogostupe kroz cijeli centar. Osim centra, u Svetom Petru smo djelomično rekonstruirali i ostatak javne rasvjete kroz tri ulice: Harambašinu, Jalšićevu i Vinogradsku. Svo to ulaganje vrijednosti je nešto više 60.000 eura – kazao je Marković.

Dodao je da je u tim ulicama također započela zamjena starih drvenih stupova novima, kao priprema za rekonstrukciju distribucijske mreže kompletnog naselja i izgradnju nove trafostanice za cijelo naselje.

– U Malom Bukovcu postavljena je nova javna rasvjeta na Trgu sv. Katarine u vrijednosti od 11 tisuća eura, dok se u Novom Selu Podravskom adaptirao i uređivao Društveni dom. Također, dobivenim sredstvima iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade i vlastitim sredstvima Općina je nabavila nova igrala za igralište Dječjeg vrtića „Krijesnica” te smo izgradili novu modernu ogradu oko Vrtića – istaknuo je.

Nadalje, govori, izrađena je projektna dokumentacija i ishođena pravomoćna Građevinska

dozvola za Rekonstrukciju nerazvrstane ceste NC001 u Malom Bukovcu, a vrijednost projekta iznosi nešto manje od milijun i pol eura.

– Uz to, uspjeli smo izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi pravomoćnu Građevinsku dozvolu za potpunu Rekonstrukciju općinske zgrade te ćemo u narednom razdoblju pomno pratiti natječaje na koje bismo mogli prijaviti jednu ovakvu sveobuhvatnu modernizaciju naše centralne javne zgrade – kazao je načelnik i zatim istaknuo projekte i demografske mjere koje Općina provodi za mlade, od onih najmlađih, do mladih obitelji koji kupuju nekretninu, ali i one koje se tiču brige o umirovljenicima.

Pritom kao najvažnije ističe 100.000 eura dobivenih iz NPOO-a za adaptaciju Dječjeg vrtića „Krijesnica” i osiguravanje novih prostora za najmlađe. U proteklih godinu dana, dodaje, nije se zaboravilo ni na socijalno ugrožene stanovnike, a nije se ni propustila prilika za sudjelovanje na brojnim nacionalnim i EU natječajima, stoga su pokrenute izrade brojnih projekata, strategija i dozvola, od kojih kao najvažnije ističe ishođenje pravomoćne Građevinske dozvole za izgradnju Vatrogasnog centra i Društvenog doma Mali Bukovec.

– I na kraju, svakako moramo spomenuti da je glavnina financijskih sredstava u protekloj godini uložena u naš najveći projekt, a to je tvrtka Bukotermal d.o.o. Naime, u 2023. godini ista je od strane Općine Mali Bukovec dokapitalizirana s iznosom od 291.000 eura iz vlastitih proračunskih sredstava. O projektu je gotovo sve već rečeno, no svakako moramo spomenuti da su unatrag godinu dana ispunjene sve obaveze tvrtke oko istraživanja te je trenutno u Ministarstvu gospodarstva na čitanju i provjeri od strane oformljenog Povjerenstva Projekt razrade eksploatacije eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak. Nakon uspješne i pozitivne ocjene ovog projekta, krenut će se sa prvim koracima prema projektiranju geotermalne elektrane – kazao je Marković i pritom zahvalio i čestitao direktoru Bukotermala Alenu Požgaju, županu Anđelku Stričaku i svima koji su radili i još uvijek rade na ovom projektu koji će imati nemjerljiv značaj za općinu, ali i cijelu županiju.

Napomenuo je da ovakav primjer suradnje i investicija u energetiku od strane Županije i Općine ne postoji nigdje drugdje te da se pažljivo i temeljito idemo prema zacrtanom cilju. Pohvalio je tim zaposlenih u Općini, ali i zahvalio te čestitao svim mještankama i mještanima Dan Općine, kao i vatrogascima Dan svetog Florijana.

Riječ gostiju

Neki od uzvanika zbog ranije preuzetih obaveza nisu mogli prisustvovati svečanoj sjednici, ali su zato uputili audio čestitke, a jednu od njih uputio je predsjednik HSU-a Veselko Gabričević.

Hrvatska Pošta d.d. i ove godine sponzorstvom prati sva kulturna događanja organizirana u sklopu proslave Dana Općine Mali Bukovec, pa se prisutnima s nekoliko prigodnih riječi obratio član Uprave Hrvatske pošte Siniša Šukunda.

Uime prisutnih gradonačelnika i načelnika obratio se načelnik Općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić koji je istaknuo kako je uvijek ugodno na Florijanovo biti u Općini Mali Bukovec, gdje se već osjeća i kao domaćin zbog zaista velike suradnje i mnogo zajedničkih projekata.

– Imamo puno zajedničkih projekata poput dječjeg vrtića, imamo i zajedničku školu koju pratimo kroz cijeli rad, a tu su i projekti koju obuhvaćaju i jednu i drugu općinu. Imamo jako dobru suradnju s cijelom Upravom, pogotovo s načelnikom Markovićem i Općinskim vijećem – rekao je Vrbanić pa svim žiteljima čestitao Dan općine Mali Bukovec, kao i vatrogascima njihov dan, blagdan svetog Florijana.

Uime Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića te Varaždinske županije, prigodnu čestitku povodom Dana Općine uputio je i varaždinski župan Anđelko Stričak, čestitajući ujedno načelniku Markoviću i njegovom timu na svim rezultatima.

– Uvijek volim naglasiti da postoje općine velike duhom i velike idejama. A kada jedna mala općina, i po površini i po broju stanovnika i po financijskim sredstvima, kreće u izgradnju jedne geotermalne elektrane, e to je veliki duh i velika ideja. Cijeli vaš proračun nije dovoljan da se izbuši pola jedne bušotine, a treba ih pet. Jedna bušotina košta pet milijuna eura, znači „samo” još 25 milijuna eura treba da se izbuše bušotine da bi se mogla ta elektrana, koja opet košta oko 60-80 milijuna eura, izgraditi i staviti u pogon. To su te velike ideje i veliki duh, zaista trebaš biti hrabar da kreneš u tom smjeru – konstatirao je župan i izaslanik premijera, pa nastavio:

– Kada dođete na ovo područje, vjerujem da svi primjećujemo kako su sva polja, sve oranice obrađene. To nam najbolje govori o tome da su ovdje zaista vrijedni ljudi. Općina je poznata po cvjećarskoj proizvodnji, ratarskoj, a isto tako po povrtlarskoj. Od prošle svečane sjednice do danas, na europskoj razini smo zaštitili još jedan poljoprivredno-prehrambeni proizvod, to je ludbreški hren koji se, između ostalog, proizvodi u ovome kraju – rekao je Stričak.

Podsjetio je potom i na manifestaciju Rikićevo proljeće, održanu prije dva mjeseca u Novom Selu Podravskom, koja se održava u spomen ili kao podsjetnik na nezaboravne Gruntovčane i koja serija nas uvijek iznova nasmije i razveseli.

– Ono što je zanimljivo, i što kao Županija planiramo podržati, to je da se Novo Selo Podravsko proglasi Hrvatskim Selom Ruža. Najveća proizvodnja ruža je u tom mjestu. Mi smo već odradili određene korake, zadužio sam vodstvo Srednje poljoprivredne škole u Vinici da vas kontaktira i da vidimo na koji način da to odradimo, da damo tom lijepom kraju još jednu dodatnu notu, manifestaciju – poručio je Stričak i potom nabrojao sve velike projekte Varaždinske županije, realizirane od prošle godine do danas, od kojih ih se najviše odnosilo na zdravstvo i obrazovanje.

Laureatima dodijeljena javna priznanja

Kao što to obično biva, svečana sjednica bila je prigoda da se istaknutim pojedincima i društvima, odnosno obrtima, uruče javna priznanja Općine Mali Bukovec.

Tako su Priznanja Općine Mali Bukovec za postignute rezultate na svjetskom prvenstvu u Liverpoolu u mažoretu i za promociju Općine Mali Bukovec uručena Marti Kovaček, Larisi Kovaček i Teni Herega, članicama Ludbreških mažoretkinja.

Priznanja Općine Mali Bukovec za postignute rezultate na međunarodnom plesnom natjecanju u Pragu i Bratislavi te za promociju Općine Mali Bukovec dodijeljena su Pauli Kovaček, Karli Hladnić i Katji Blatarić, članicama KUD-a „Anka Ošpuh”.

Dodajmo da su u zabavnom dijelu programa nastupili Kvintet „Garestin Brass“ i Mali čuvari baštine Osnovne škole Veliki Bukovec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje