U kojem god smjeru da ide daljnji razvoj Novog Marofa, nesporno je da su gradonačelniku Siniši Jenkaču i dalje prioritet mještani. Prije svih – oni najmlađi i mlade obitelji.
Štoviše, u intervjuu za Regionalni tjednik, govoreći između ostalog o kapitalnim projektima, ni u jednom trenutku nije dozvolio naslutiti da razmišlja o bilo čemu manjem od zadržavanja, ali i daljnjeg unaprjeđenja standarda svih svojih sugrađana. Pritom zadovoljno ističe da je njegovom timu u Gradu Novom Marofu središnja vlast uvijek bila pouzdan partner u velikim projektima. A prema najavama, pa čak i onima o kojima se šapuće u kuloarima, tako će biti i 2024. godine…
Izazovna, i po mnogo čemu – značajna godina je polako iza nas, ostajete li u Marofu i dalje predani strelovitom razvoju?
Grad Novi Marof proživljava fazu značajnih transformacija koje će promijeniti izgled i dinamiku ovog pitoresknog gradića. Nakon dvije godine intenzivnih radova puštena je u promet istočna obilaznica Novog Marofa. Riječ je o investiciji Hrvatskih cesta većoj od 18 milijuna eura. Duljina obilaznice je 4,5 kilometra, a proteže se od državne ceste D 22/D 24, odnosno između rotora na južnom ulazu u Novi Marof i ulaska na autocestu, pa do Presečna. Ovaj projekt ne samo da olakšava promet u gradu već pridonosi i sigurnosti na cestama. Nakon puštanja u promet istočne obilaznice, zabranjen je promet za teretna motorna vozila kroz Novi Marof, a dostava za industriju (Knauf Insulation i Lipa) mora prilaziti svojim lokacijama kroz sjeverni ulaz. Ovih dana je Upravi Hrvatskih cesta odobren ugovor za sufinanciranje uređenja Oštričke ulice prema istočnoj obilaznici. To znači da će nam Hrvatske ceste sufinancirati 75 % vrijednosti radova. Početkom 2024. godine raspisat ćemo postupak javne nabave jer želimo što prije završiti tu cestu. Također mogu reći i da su riješeni imovinsko pravni odnosi za županijsku cestu koja će spajati županijsku cestu u Oštricama i istočnu obilaznicu.
Jesu li još neka prometna ograničenja uspostavljena?
U nekoliko navrata zabrinutost zbog broja kamiona, ali i neprilagođene brzine izrazili su mještani Podevčeva i Završja Podbelskog. Stoga smo inicirali zajednički sastanak s predstavnicima građana, predstavnicima Policijske uprave varaždinske i Policijske postaje Novi Marof, višom inspektoricom inspekcije cesta i ravnateljem Županijske uprave za ceste Varaždinske županije. Zadovoljavajuće rješenje na koje su pristali svi sudionici sastanka, bilo je da se promet za teretna motorna vozila ograniči na 7,5 tona. Relacija na kojoj je utvrđeno ograničenje jest Podrute – Bela – Završje Podbelsko – FIlipići – Podevčevo – Strmec Remetinečki – Remetinec.
S ovim ograničenjem, spomenuta naselja bit će sigurnija za djecu, pješake, bicikliste i sve ostale sudionike prometa.
Nekoliko godina govori se o rekonstrukciji državne ceste D24 na dionicama Pece -Mađarevo i Mađarevo – Novi Marof. U kojoj je to fazi i kada možemo očekivati radove?
Veliki projekti traju dugo. U nekoliko navrata smo dokazali da kada se nečeg prihvatimo, to i završimo. Bit će tako i s ovim projektom. Početkom 2023. godine Područni ured za katastar Varaždin izdao je potvrdu na geodetski elaborat te se pristupilo daljnjoj fazi realizacije. To je projekt kojeg vode i financiraju Hrvatske ceste. Prema informacijama s kojima trenutno raspolažem, u tijeku su postupci izvlaštenja i izdavanja građevinske dozvole, a ako bude sve po planu i ako bude dobra godina, tijekom 2024. mogao bi biti raspisan natječaj za radove. Štoviše, izmicanjem ceste u Mađarevu osigurat će se parkirališni prostor kod groblja. Tamo je trenutno to veći problem od problema s nedostatkom ukopnih mjesta.
Kako biste opisali trenutačno stanje u gradu?
Svakako među financijski izdašnijima i važnijim projektima su obnova stare škole u Novom Marofu i obnova stare škole u Presečnom. Za oba projekta proveden je postupak nabave i uskoro bi trebala krenuti realizacija.
Projekt uređenja zgrade stare škole u Zagorskoj ulici znači transformaciju u Multifunkcionalni centar za mlade. Ovaj je projekt dobio potporu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u iznosu od 997.491,54 eura. Krajem 2023. godine potpisani su ugovori vezani uz javnu nabavu koja se odnosi na rekonstrukciju i opremanje, ukupno vrijedni oko 1.425.000 eura. Zgradu smo podijelili na tri dijela i to tako da središnji dio zgrade većinom koriste udruge, a u budućnosti ćemo moći tavan pretvoriti u hostel, te podrumski prostor prenamijeniti u vinski podrum. Konačno smo došli i do ovog važnog dijela kada će početi rekonstrukcija zgrade, potpuno ćemo je i opremiti te sam uvjeren kako će stara škola postati novo mjesto okupljanja naših građana. Svi zainteresirani u ovom prostoru moći će provoditi svoje aktivnosti i družiti se.
Zgrada Stare škole u Presečnom bit će predmet temeljite adaptacije kako bi se prilagodila suvremenim potrebama. Ta zgrada donedavno nije bila gradska, dobili smo taj prostor od županije te je jedan dio dosad koristila Udruge Sunce. Sada, otkako je zgrada naša, krećemo u revitalizaciju koja će biti na korist svih mještana i brojnih udruga, te će služiti za organizaciju raznih manifestacija u Presečnu.
Nastavljamo mijenjati izgled Novog Marofa. Već sada je ulaz od strane Zagreba sasvim drugačiji nego prije nekoliko godine. Obnovljena je benzinska crpka, nova trgovina, trgovački centar… Sada ćemo u fokus staviti na trg i zgradu gradske uprave.
Prihvatili ste se i energetske tranzicije zgrada u javnom vlasništvu. Ima li u Marofu nervoze zbog rokova?
Po prvi puta u povijesti je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo natječaj koji se ne odnosi samo na energetsku obnovu zgrada javnog sektora, već se mogu prijaviti i zgrade u pretežito javnom vlasništvu, poput ove u Novom Marofu. Brzo smo se uključili u proces prijave. U kratkom roku ishodili sve potrebne suglasnosti i dozvole. Uspjeli smo kao jedan od 30 projekata u cijeloj državi ostvariti sufinanciranje. Imamo 24 mjeseca da završimo energetsku obnovu. Čini se puno vremena, ali brzo to prođe. Zato već sad radimo na sljedećim koracima. Naravno, morat ćemo se privremeno preseliti iz zgrade pa ćemo to iskoristiti da odmah obnovimo i interijer. Osim energetske obnove odradit ćemo i strukturno ojačanje zgrade, ugradit će se dizalo i sve drugo što u ovom trenutku smatramo nužnim.
Istovremeno ili odmah po završetku tog projekta, uredit ćemo i trg ispred zgrade. Plan je da Zagorsku ulicu (kod Doma zdravlja) pretvorimo u jednosmjernu ulicu, drugi prometni trak pretvorimo u parkirališna mjesta, a postojeće parkiralište preuredit ćemo u pravi gradski trg s drvećem, klupicama i pratećim modernim sadržajem.
Ponovo kreće dogradnja dječjeg vrtića?
Da. Kada smo dograđivali dječji vrtić bili smo uvjereni da će novi kapaciteti biti dovoljni za neko vrijeme. Međutim, ubrzo je opet nastala lista čekanja. Raduje nas to, jer to znači da mlade obitelji prepoznaju Novi Marof kao sredinu poželjnu za život. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo nam je projekt “Dogradnja Dječjeg vrtića Novi Marof” i sufinanciranje istog u vrijednosti od 649.810,87 eura. Cilj projekta je osigurati dodatne infrastrukturne kapacitete koji će povećati dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. To će se postići dogradnjom četiri nova dnevna boravka, jedan za jasličku i tri za vrtićku skupinu i time osiguravamo dodatna 72 mjesta.
Rok za projektiranje, dogradnju i završetak projekta je lipanj 2026., a projekt će se sufinancirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nedavno smo potpisali ugovor za izradu projektne dokumentacije za dogradnju Dječjeg vrtića u Novom Marofu. Rok za izvršenje usluge je šest mjeseci. Nakon toga žurno idemo u sljedeću fazu.
Spomenuli ste mlade obitelji. Kako će one do krova nad glavom kad znamo da nekretnina u Novom Marofu nema baš previše na tržištu?
Imamo nekoliko investitora koji su u određenoj fazi pripreme ili izgradnje višestambenih zgrada. Jedna je u visokoj fazi dovršenosti, a čak četiri višestambene zgrade uskoro kreću u izgradnju. U pet višestambenih zgrada, građanima će na ponudu biti 76 stanova i dva poslovna prostora. To nisu projekti kojima se bavi Grad. Na nama je bilo osigurati predispozicije da Novi Marof postane zanimljiv za život pa samim time i za stanogradnju. Drago mi je da su investitori to prepoznali i da će se ponuda nekretnina na tržištu u Novom Marofu bitno promijeniti.
Ima li drugih gospodarskih investicija osim ranije spomenutih?
Višegodišnjim zalaganjem i sustavnim investiranjem u osnovu komunalnu i prometnu infrastrukturu, okrupnjavanje zemljišta stvorena je klima za investicije. Ulagači su to prepoznali i počele su investicije u Novi Marof. Tu svakako mogu izdvojiti Trgovački centar Retail park Marof kojeg trenutno čini 11 trgovina atraktivnih brendova, a zapošljava više od 100 ljudi.
No, najznačajnija investicija koja će se dogoditi na području grada je svakako ona koju planira Knauf Insulation. Štoviše, riječ je o drugoj najvećoj investiciji u Republici Hrvatskoj koja iznosi vrtoglavih 120 milijuna eura. Posebno me raduje da najavljeno ulaganje ide u smjeru zaštite okoliša. Radi se o investiciji u novu održivu proizvodnu liniju koja uključuje inovativnu tehnologiju električnog taljenja. To znači da će se ljevački koks, kao tradicionalni glavni energent koji se trenutačno koristi u cijelom svijetu, zamijeniti s peći. Pritom će se koristiti električnu energiju iz garantirano obnovljivih izvora energije. Ova investicija predstavlja jedno od najvećih poduzetničkih ulaganja u povijesti Grada, a zbog nje se mijenjaju i prostorni plan Varaždinske županije i urbanistički i prostorni plan Grada Novog Marofa. To je nužno radi uvođenja novih trafostanica, dalekovoda i proširenja zone. Također, nova trafostanica i dalekovod za čitavu regiju značit će napajanje s dvije strane, što je važno u slučaju kvara. Kapitalan je to projekt koji osigurava struju za stanovništvo za sljedećih sto godina, kao i za poduzetnike koji većinom svi u poslovanju koriste struju.
Nekad tekstilni div i ponos cijelog ovog kraja, a danas tvrtka koja vapi za slamkom spasa. Odgovor na pitanje kako je Varteks došao do stanja u kakvom je danas, kad preostali radnici strahuju hoće li dobiti plaće, a borba za opstanak postaje sve veći izazov, treba potražiti godinama unazad.
Varteks, koji je osnovan davne 1918. godine, prošlog je tjedna opet završio u blokadi, na sreću kratkotrajnoj. To je bila peta po redu blokada u posljednjih šest godina. Varteks je ove godine bio blokiran i 19. ožujka, no samo na jedan dan.
Početkom travnja došlo je do obustave rada jer plaće za veljaču nisu bile u cijelosti isplaćene. Navedeni problem uskoro je riješen isplatom većine plaća.
Potom su dva člana Nadzornog odbora dali ostavke, a Uprava je predložila dokapitalizaciju i povlačenju dionica sa Zagrebačke burze.
Povlačenje dionica s burze članica Uprave Jelena Bošnjak opravdala je ciljem pojednostavljivanja poslovanja i postizanja uštede od skoro 50.000 eura na godišnjoj razini.
No, kako je do ovoga došlo?
Praktički se gotovo dva desetljeća nije ulagalo ni u ljude, a ni imovinu. Baš naprotiv, prodani su strojevi koji su mogli jamčiti napredak u tekstilnoj industriji, a do 2018. godine nagomilano je nevjerojatnih 800 milijuna kuna duga. Dugovi su se gomilali unatoč tome što su prodane i vrijedne nekretnine. Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa od 2005. do 2018, završio je na optuženičkoj klupi, teretilo ga se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a vezano za slučaj prodaje robne kuće u Beogradu. Ukratko, objekt od dvije tisuće kvadrata prodan je za 670.000 eura, iako je cijena bila 1,6 milijuna eura. Novi vlasnik istu je nekretninu u studenom 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura…
Varteks može spasiti jedino vlasnik koji će ulagati, govorili su nam članovi Uprave s kojima smo razgovarali u zadnje dvije godine. Nakon ulaska Nenada Bakića i dokapitalizacije 2018. godine naziralo se svjetlo na kraju tunela.
– Bez obzira tko što mislio o Bakiću, slagali se s njim ili ne oko nekih stvari, taj je čovjek uložio svoje novce – govore nam dobro upućeni u poslovanje Varteksa.
Nenad Bakić je 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa. Iduće, 2019. godine preuzeo je mjesto predsjednika Uprave tvrtke. Isticao je tada da je njegov plan u potpunosti financijski stabilizirati kompaniju, povećati produktivnost, broj radnika i njihove plaće. No, s pandemijom koronavirusa stigli su i problemi za varaždinsku tvrtku.
Prvo je 2022. godine ustupio svoju tražbinu prema Varteksu. U razgovoru za Regionalni tjednik tada nam je rekao kako smatra da Varteks i dalje ima potencijala. Podsjetio je i kako banke jednostavno nisu htjele pratiti ulaganja.
– Kad bih ja ulagao u tu tvrtku, banke bi isisale taj novac, što je nevjerojatno. Recimo, prodamo neko zemljište i umjesto da novac ostane Varteksu, one bi odmah sjele na njega. Posebno je zanimljiva uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je, dok sam ja ubacivao novac za plaće, pohlepno naplatila drugi dio izvoznog kredita pri prvom dotoku novca ‘jer im je malo smanjeno osiguranje’ u trenutku najgore krize – govorio je tada Bakić.
U travnju prošle godine prodao je dionice Varteksa. Tada je u vlasničku strukturu ušao Marko Vučijević s 24.91 posto dionica. Potom, mjesec dana kasnije, preostale dionice od Bakića je kupio Antonio Popić. Postao je vlasnik 10,67 posto dionica. Popić je stekao još oko 4 posto dionica.
Međutim, ovih dana i Vučijević i Popić prodali su svoje dionice.
Antonio Popić svojih 749.859 dionica koje predstavljaju 14,92 posto glasačkih prava prodao je Igoru Mešiću iz Varaždina. Marko Vučijević koji je do sada bio najveći dioničar, prodao je svojih 1.252.090 dionica koje predstavljaju 24,91 posto glasačkih prava. Kupila ih je mlada modna dizajnerica Karla Ćorluka po cijeni od 0,08 centi po dionici, odnosno za 100.167 eura. Ćorluka je od prosinca članica Nadzornog odbora Varteksa. Među većim dioničarima Varteksa je i IT poduzetnik poduzetnik Stjepan Čajić koji kontrolira 24,9 posto udjela.
Varteks je ovih dana na Burzi objavio kako je njihova revizorska kuća odbila sklopiti ugovor s njima, zbog čega neće na vrijeme moći objaviti godišnji financijski izvještaj za 2023. godinu i za 1. kvartal 2024. godine. Na izvanrednoj glavnoj skupštini koja će se održati 21. svibnja 2024. godine u planu je izbor novog revizora.
Plan nove Uprave je dokapitalizacija zbog prikupljanja neophodnog kapitala za očuvanje društva i radnih mjesta, budući da još uvijek posluju s gubicima.
Tako će na spomenutoj Glavnoj skupštini jedna od točaka biti odluka o dokapitalizaciji poduzeća za oko 100 tisuća eura. No, temeljni će kapital biti smanjen sa 6,7 mlijuna eura na oko 300 tisuća eura. To se radi, navodi se u obrazloženju, zbog pokrića gubitaka poduzeća iz prethodnih razdoblja. Također, spojit će se dionice, za 174 starih izdat će se jedna nova, bez nominalnog iznosa.
Počeci Varteksa datiraju iz 1918. godine kada je osnovana Tekstilna tvornica Varaždin. Proizvodnja vunenog prediva i tkanina započinje 1922., a 1926. godine se proizvodnja širi na izradu odjevnih predmeta, a već 1929. se otvara prva prodavaonica.
Tvornica do 1948. nosi naziv Tekstilna industrija d.d. Varaždin ili skraćeno Tivar.
Kroz stogodišnju tradiciju Varteks je stvarao modu i postao sinonim za klasičnu eleganciju, a u varaždinskim pogonima proizvodila se odjeća i za najveće svjetske brandove kao što su Hugo Boss, J.Lindeberg i Zadig & Voltaire. Možda najpoznatija suradnja bila je ona s Levi’s®om.
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 1000 radnika.
Prije dokapitalizacije, poslovanje Varteksa bilo je katastrofalno. Tvrtku je 13 godina vodio Zoran Košćec i od 2005. do 2018. godine, nagomilao više od 800 milijuna kuna duga. Prošao je postupak predstečajne nagodbe, a da bi se namirili vjerovnici, tvrtka je rasprodavala vrijednu imovinu.
Prodali su sve velike trgovačke zgrade u svim velikim gradovima, poput zgrade Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Ta je zgrada, samo koju godinu ranije, bila potpuno renovirana. Nekretnine koje nisu uspjeli prodati stavljene su pod hipoteke bankama.
Problem je i što ljudi u Varteksu rade za minimalac, i tako već dva desetljeća. Nije se ulagalo ni u nove tehnologije, a ni u nova znanja, a samim time Varteks je kroz godine postao sve manje konkurentan.
Paralelno s tim, godinama se gomilaju dugovi, a uz hipotekarne utege prema bankama, tvrtka se stalno bori s pokrivanjem troškova iz operativnog poslovanja koji su stvoreni prema dobavljačima u prijašnjem razdoblju.
Varteks je u zadnjih nekoliko godina više puta bio u blokadi. Tako je pred dvije godine blokiran nakon što ga je ovršila Porezna uprava, a potom i Grad Varaždin.
Ipak, Grad Varaždin je ubrzo ovrhu povukao.
– Na temelju apela tvrtke i s obzirom na cjelokupnu socijalnu situaciju i financijske probleme u kojima se Varteks našao, uzevši u obzir da je Varaždin dio dugovanja u visini od 1,2 milijuna kuna naplatio, odlučili smo povući s naplate koja je stavljena na Finu rješenje o ovrsi u iznosu od otprilike pola milijuna kuna – pojasnio je pred dvije godine gradonačelnik Bosilj nakon deblokade računa Varteksa.
No, to nije bio kraj sage. Samo tri mjeseca poslije, u rujnu 2022. godine Grad Varaždin i Kaufland raskidaju ugovor jer se vjerovnici nisu dogovorili. Varteks je pak Gradu Varaždinu u ime preostalog duga ponudio dvije zgrade; bivšu krojačnicu i zgradu bivše pripreme konfekcije.
Krajem 2022. godine vjerovnici su ipak postigli neki kompromis te je Kaufland kupio zemljište. Trgovački centar u međuvremenu je izgrađen, ali problemi za Varteks time nisu završili.
Vlada je u lipnju 2021. godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.
To ne znači, kako mnogi tumače, da se Vlada na bilo koji način obvezala financirati dubioze Varteksa. Isto tako ni jedna državna ili lokalna javna institucija nije dužna financirati dugove privatne tvrtke. Strateški projekt podrazumijeva lakše i brže ishođenje papirologije i lakši prolaz kroz birokratske prepreke.
Prva faza projekta podrazumijevala je realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg “T” raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom. Prva faza je dakle riješena, a u međuvremenu izgrađen je i Kaufland.
Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.
– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa te očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Kako će se dalje stvari odvijati ovisi o Varteksu, odnosno Upravi i dioničarima.
Čini se kako je dogovorena i podjela resora u Vladi između HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Kao nepoznanica ostaju tek imena ministara.
Prema neslužbenim informacijama Slobodne Dalmacije, u novoj Vladi premijera Andreja Plenkovića neće biti mjesta za Šibenčanina Ivana Malenicu, dojučerašnjeg ministra pravosuđa i uprave koji je nosio koalicijsku listu predvoođenu HDZ-om u 9. izbornoj jedinici.
Kako se može čuti, razlog tome nije Plenkovićevo nezadovoljstvo Malenicom, već činjenica da DP želio barem dio mega Ministarstva gospodarstva kojemu je na čelu bio premijerov “libling” Damir Habijan.
Navodno, Plenković pošto poto želi zadržati Habijana u Vladi te će mu dati resor – pravosuđa. Stoga je za Malenicu rezerviran pričuvni položaj.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
