Nova izborna anketa: Nitko nema većinu, platformi Matije Posavca dva mandata
Prema anketi koju je za RTL odradila Promocija plus, na uzorku od 600 ispitanika, u deset izbornih jedinica kod najvećih...
U fokusu
Suci Županijskog suda u Varaždinu rade više od kolega u ostatku Hrvatske
Kad bismo građane upitali jesu li zadovoljni radom sudske vlasti, jednog od triju stupova moderne i civilizirane države, njihov odgovor bio bi većinom negativan.
To i ne čudi s obzirom na to da su građani upoznati s predmetima koji traju već godinama, kao što je to u slučaj bivšeg premijera Ive Sanadera, čijim se predmetima još ne nazire kraj. No, koliko je hrvatsko pravosuđe zaista učinkovito?
Prema dostupnim podacima, svaki od 1756 sudaca i 609 sudskih savjetnika u Hrvatskoj je prosječno lani zaprimio 226 predmeta, riješio 247, a na kraju 2018. godine imao je neriješena 152 predmeta, ili ukupno 358.541 predmet, što je smanjenje od 31,6 % u protekle tri godine.
Tijekom prošle godine vrijeme potrebno da se riješi predmet računajući od dana primitka na Županijskom sudu iznosilo je prosječno 107 dana
Važan pokazatelj je i da je od početka 2016. broj predmeta starijih od 10 godina sa 16.934 pao na 9130, ili za 46 %. Samo lani smanjen je broj neriješenih predmeta za 57.000 ili 13,7 %.
Trendovi
Prati li ove pozitivne trendove hrvatskog pravosuđa i Županijski sud u Varaždinu?
Varaždinski Županijski sud uvijek je u fokusu kada donosi presudu u nekim predmetima koji su od većeg interesa javnosti. Tako se mnogima u pamćenje urezala presuda protiv Josefa Denca, koji osuđen na 20 godina zatvora zbog silovanja 11-godišnjakinje u Varaždinu. U nekim pak slučajevima, kao što je onaj Nuše Bunić, kojoj se sudi zbog ubojstva Nikole Tureka, rasplet, odnosno presuda, tek se iščekuje. Ova dva slučaja spadaju u domenu kaznenog prava, no Županijski sud u Varaždinu nadležan je za rješavanje drugostupanjskih građanskih predmeta te je ujedno i specijalizirani sud za zemljišnoknjižne predmete.
Prošle godine Županijski sud zaprimio je 11.095 predmeta svih vrsta, a riješeno je ukupno 11.525 predmeta
Tijekom 2017. na Županijskom sudu u Varaždinu ukupno je primljeno 9780 predmeta svih vrsta, a riješena su 9964 predmeta, dok je ostalo neriješeno njih 3730. Prošle godine zaprimljeno je 11.095 predmeta svih vrsta, a riješeno je ukupno 11.525 predmeta. Na kraju prošle godine ostalo je tako neriješeno 3300 predmeta.
Tako je svaki sudac Županijskog suda prošle godine prosječno zaprimio čak 382 predmeta, a riješio prosječno njih 397. To je daleko više od državnog prosjeka – zaprimljenih 226 predmeta, a riješeno prosječno njih 247.
– Dakle, svake godine riješeno je više predmeta nego što ih je primljeno, s tim da je tijekom 2018. godine u odnosu na 2017. došlo do povećanja priljeva predmeta za 13,44 %, ali pojačanim radom sudaca riješen je i povećani priljev predmeta – naglasila je Snježana Hrupek-Šabijan, predsjednica Županijskog suda u Varaždinu.
Od naše sugovornice doznajemo da je na Županijskom sudu u Varaždinu u 2018. godini radilo 29 sudaca, a posebnu žurnost imaju predmeti stariji od 10 godina.
– Ispunjenje norme sudaca iznosi u prosjeku 121 %, što znači da suci ispunjavaju normu veću od 100 % i zbog toga se smanjuje broj neriješenih predmeta. Statistički podaci koje sam iznijela govore da sam iznimno zadovoljna radom svojih sudaca, koji su svojim predanim radom zaslužni za te rezultate – dodala je Hrupek-Šabijan.
Od zaprimanja predmeta u proceduru varaždinskom Općinskom sudu bila su potrebna prosječno 202 dana da riješi slučaj
Dodajmo da je tijekom prošle godine vrijeme potrebno da se riješi predmet računajući od dana primitka na Županijskom sudu iznosilo prosječno 107 dana.
No, što je s općinskim sudovima, kojima su od 1. siječnja ove godine pripojeni i prekršajni sudovi? Općinski sud u Varaždinu tako je preuzeo službenike i namještenike Prekršajnog suda, dok su suci tog suda odlukom Državnoga sudbenog vijeća premješteni na rad u Općinski sud u Varaždinu.
Neumoljiva statistika
Prošle godine Općinski sud u Varaždinu zaprimio je 6782 predmeta te je riješio njih ukupno 7775. Od zaprimanja predmeta u proceduru varaždinskom Općinskom sudu bila su potrebna prosječno 202 dana da riješi slučaj, što je 95 dana više nego na Županijskom sudu.
U prosjeku to je 30 dana više nego što je to slučaj s čakovečkim Općinskim sudom, kojem su u prosjeku potrebna 172 dana da riješi predmet. Inače, Općinski sud u Čakovcu lani je zaprimio 4684 predmeta i riješio njih 4838.
Hoće li u budućnosti sudovi u Varaždinu postati još učinkovitiji, ostaje za vidjeti. No, ono što je sigurno da je samo učinkovitošću i brzinom rješavanja procesa moguće vratiti povjerenje itekako skeptične javnosti.
U fokusu
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
U fokusu
Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Život i društvoprije 10 sati
Primalje Županijske bolnice Čakovec dale odgovore na sva pitanja u vezi poroda i babinja
Crna kronikaprije 11 sati
Varaždin: motorist (34) ozlijeđen kada je preticao kolonu te udario u auto
Život i društvoprije 12 sati
Očistite bicikle i podmažite lance jer u subotu se u Sračincu održava biciklijada
Kulturaprije 13 sati
U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“
U fokusuprije 14 sati
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
