Prošlog tjedna su 34 studenta potpisala ugovore s Gradom Novim Marofom za stipendiranje u ovoj akademskoj godini. Njih 13 je dobilo stipendije po socijalnom kriteriju, dok će se 21 student stipendirati po kriteriju nadarenosti.
Prošlog tjedna su 34 studenta potpisala ugovore s Gradom Novim Marofom za stipendiranje
Studente se stipendira sa 600 ili 800 kuna, ovisno o mjestu studiranja, a u marofskom je proračunu za stipendije osigurano 420 tisuća kuna.
Studenti novac od Grada dobivaju za deset mjeseci – od 1. listopada lani do 31. srpnja ove godine.
– Grad pri dodjeli stipendija vodi računa o STEM području i deficitarnim zanimanjima. Zahvaljujući državnim stipendijama, STEM i socijalnim, imamo nešto manje stipendista. Neki su ostvarili državne stipendije, pa je nama omogućeno da ove godine stipendije podijelimo i učenicima. Njih 15-ero će biti stipendirano za deficitarna zanimanja. Odluke su u pripremi i dodjela učeničkih stipendija očekuje se u travnju. Nadamo se da će biti više posla na području Varaždinske županije i u cijeloj Hrvatskoj te da naši studenti neće morati preko granice – rekao je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.
Prošlog tjedna je u Novom Marofu započela i izgradnja najavljene pješačke staze uz zapadnu obilaznicu grada, od rotora prema naselju Grana. Vrijednost radova je 900 tisuća kuna, koje su osigurale Hrvatske ceste, pa Grad za tu investiciju neće posegnuti u svoj proračun. Gradi se 1000 metara staze s rokom završetka u proljeće.
– Zahvaljujemo Hrvatskim cestama što su prepoznale potrebu izgradnje pješačke staze na tom dijelu s obzirom na velik promet koji se odvija tom cestom, a podsjećam da je riječ o vrlo prometnoj dionici državne ceste D-24 – rekao je gradonačelnik.
Osim što će znatno pridonijeti sigurnosti, pješačku će se stazu, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, predstaviti i kao dio projekta šetnice, preko kojeg će se građanima ukazati na važnost kretanja i rekreacije u očuvanju zdravlja.
Vijećnici Grada Novog Marofa prošli su tjedan iskoristili za svoju sjednicu, na kojoj su, između ostaloga, donijeli Odluku o načinu prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Novog Marofa.
Grad je najavio da će se svim sredstvima boriti protiv onih koji ilegalno odlažu smeće na gradskom području
Tom se odlukom – koju su gradovi i općine morali donijeti do 1. veljače – definiraju prava i obveze pružatelja javne usluge kao što su kriteriji obračuna, veličina otpada i druge karakteristike spremnika za prikupljanje otpada, učestalost odvoza, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, kao i područje pružanja javne usluge.
Radi se, zapravo, o usklađivanju s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, koja je stupila na snagu s 1. studenime prošle godine.
– Nova Uredba ima za cilj smanjenje ukupne količine mješovitoga komunalnog otpada te podizanje razine svijesti o nužnosti razvrstavanja otpada te očuvanja prirode i okoliša – istaknuo je Siniša Jenkač uoči njezina donošenja.
Grad je najavio da će se svim raspoloživim sredstvima boriti protiv onih koji ilegalno odlažu smeće na gradskom području, pa su vijećnici prihvatili i Odluku o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području Grada.
– Učestala kontrola stanja spremnika za komunalni otpad, postavljanje znakova upozorenja o zabrani odbacivanja, redoviti godišnji nadzor s ciljem utvrđivanja postoje li lokacije gdje se nedozvoljeno odbacuje otpad, mogućnost prijave takvih slučajeva, kao i distribucija letaka o pravilnom načinu zbrinjavanja otpada samo su neke od mjera koje je Gradsko vijeće prihvatilo, a koje bi trebale spriječiti ilegalno odbacivanje otpada – pojasnio je gradonačelnik.
Vijećnici su glasali i za izmjenu Statuta Grada i Poslovnika o radu Gradskog vijeća. Jedan od ciljeva tih promjena je, rečeno je, kvalitetniji rad Gradskog vijeća.
– Jedan od primjera je izmjena prema kojoj se amandmani više neće moći predlagati na samoj sjednici, već dva dana ranije, kako bi ih stručne službe mogle proučiti, a vijećnici mogli kvalitetnije raspravljati o njima. Sličnu odluku u svom poslovniku o radu imaju gotovo sva vijeća, primjerice Vijeće Grada Varaždina, zatim Skupština Varaždinske županije, gradovi Koprivnica i Križevci, kao i mnogi drugi u našem okruženju – pojasnio je Siniša Jenkač.
Kao što rekosmo, u Novom Marofu ništa novo. Radi se naveliko.
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
